U vrijeme pandemije koronavirusa svi smo kod kuće. Više od 25 tisuća ljudi je u samoizolaciji. Nema socijalnih kontakata.
Učenici prate nastavu iz svojih domova. Najmlađi se već danima ne mogu družiti s vršnjacima, ne mogu na igrališta. A ovakvo stanje može potrajati i sve to može utjecati na psihološko stanje i djece i roditelja.
Kako sve to prebroditi i kako se nositi s time, u emisiji Otvoreno na HRT-u urednika i voditelja Damira Smrtića o tome su govorili prof. dr. sc. Marina Ajduković, psihologinja s Pravnog fakulteta u Zagrebu, prof. Tanja Sever, specijalistica kliničke psihologije, prof. dr. sc. Gordana Kuterovac-Jagodić, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. sc. Veljko Đorđević, prim., dr.med., psihijatar.
– Svima je teško. Svi imaju bolje i teže dane i koliko god se trude djeca vide da su roditelji uznemireni i zabrinuti. Brige što će biti sa zaposlenjem, financijama, kako iz dana u dan sačuvati energiju… to su sve izazovi s kojima se možemo uspješno nositi tjedan, dva, tri, ali ako situacija potraje dolazi do iscrpljivanja resursa kako da se kontroliramo i nosimo s neizvjesnošću, rekla je Ajduković.
Sever je rekla da su djeca izgubila sigurnost u svakodnevnom životu jer su izgubila strukturu (škola, dolazak doma, učenje, treninzi) te da im je sada sve jednolično. Istaknula je da bi roditelji trebali napraviti strukturu kako djeca ne bi izgubila kontrolu, jer s neimanjem kontrole djeca se osjećaju nesigurno. Dodala je i da je nedavni potres u Zagrebu tome pridonio, te da ih je on više zabrinuo nego situacija s koronavirusom.
Kuterovac-Jagodić se osvrnula na školu preko televizije. Smatra da je to jako dobar potez, ali i da se nastavilo prejakim tempom. Također, dodala je i da se nije dobro reagiralo nakon potresa, te da se djeci i obiteljima nije dalo vremena da se priberu nakon od tog traumatskog iskustva.
– Nije se uzelo u obzir i da nije idealna situacija za sve roditelje, da nisu svi kod kuće, neki rade, djeca se brinu za svoje roditelje, za sebe…, puno je tu briga koje im otežavaju koncentraciju na učenje, a drugačije se treba učiti i to je jako izazovno za sve.
Vratiti socijalni i emocionalni kapital
Đorđević je rekao da nikada nije bila ovakva situacija da je cijela zemlja izolirana, da stoji.
– Ovo je jedno od najtežih razdoblja koje prolazimo i sigurno ćemo ga proći. Dogodio nam se još i potres koji je bio velika trauma i za roditelje i za djecu. Tek smo nakon nekoliko dana osjetili što je i kako je. Nitko nas nije učio kako biti roditelj, svaka osoba drugačije reagira i svaki roditelj ima svoje unutarnje dijaloge, a u zdravlju i bolesti važna su četiri čimbenika: biološki, socijalni, psihološki i duhovni. Dijete nas ne sluša, ono nas kopira i zato s njim moramo razgovarati otvoreno bez ikakvih obećanja i zakulisnih igara.
Dodao je da je sada velika opasnost od ovisnosti, ali i da ovu situaciju moramo iskoristiti da vratimo socijalni i emocionalni kapital koji smo počeli gubiti.
– Ne smijemo dozvoliti da ova fizička izolacija dovede do psihološkog udaljavanja jer to bi bilo pogubno, rekao je.
Ovisnost o virtualnom
Sever se osvrnula na ovisnost o virtualnom, te rekla da djeci treba dati da igraju igrice, ali da dan treba imati tri dijela: dio za rad i učenje, dio za obitelj i dio za igru. Naglasila je i da je važno da djeci damo vikend da ga kreiraju kako oni znaju.
Roditelji koji su razvedeni ovu situaciju jako iskorištavaju i ne daju drugom roditelju da viđa djecu. Ajduković je rekla kako je kod dijela roditelja koji su imali problema s konfliktnim roditeljstvom ova situacija došla kao šok i da su počeli shvaćati da su djeca u fokusu. Međutim, istaknula je da tamo gdje ne funkcionira da to nije dobro i da je to novi oblik manipulacije djetetom, te je poručila svim roditeljima da bez obzira na taštinu i ego imaju djecu u fokusu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
