Ristić: Karantena je objava kapitulacije, a ne rješenje problema

Foto: Snimka zaslona

Godinu je dana otkako je epidemija korone izbila u Kini, a devet mjeseci kako je kineski virus krenuo na svoj zloćudni put oko svijeta. Nalazimo se usred drugog vala, ispostavilo se, puno snažnijeg i ozbiljnijeg od onog kakav smo imali proljetos. To osjetimo i po ponašanju ljudi, koji se, razmjerno većoj opasnosti, sami i bez ikakve naredbe, danas ponašaju opreznije i odgovornije nego kada smo prvi put bili suočeni s virusom, piše Borislav Ristić za Večernji list.

(…)
Najgora je stvar u opasnosti podleći strahu i panici, koji uvijek idu ispred svakog zla, i često čine više štete nego sama opasnost od koje se branimo. To je bila glavna pouka i “prvog vala”, kada smo nakon karantene slušali sa svih strana kako je zatvaranje čitave zemlje bila najveća pogreška, koju u budućnosti nikako ne treba ponavljati. A opet, sada gledamo kako mnoge zemlje ponovno uvode karantenu, kao da žele dokazati da nema nikakvog rješenja.

Kada gledamo Europu, zanimljivo je primijetiti kako su karantenu prvo prihvatile zemlje tzv. Zapadne Europe, dok se istok još drži i pokušava iznaći rješenja za ovaj izazov. To moguće ima veze s tim što je istok Europe u prošlosti bio izloženiji izvanrednim situacijama i nije tek tako spreman kapitulirati bez borbe, niti ima “luksuz” ponavljanja pogreške. Kao i u svakom ratu, ključna je stvar da te ne paralizira strah pred neprijateljem kako bi oslobodio snage za borbu u granicama mogućeg.

Znamo kakve nadljudske napore poduzimaju liječnici i osoblje u COVID-bolnicama i treba im pružiti svaku potrebnu podršku. Ali znamo i da većina ljudi ne završi u bolnici, već bolest preleži kod kuće. Tim je ljudima također potrebna pomoć jer su najčešće s cijelom obitelji u samoizolaciji – upravo kako bi zaštitili nas – a čini se da smo na njih zaboravili. Mnogi su od njih stariji ili sami, a samoizolacija dugo traje, pa su osim bolesti izloženi i dodatnom jadu i nedostatku osnovnih potrepština.

Tu bismo kao društvo mogli učiniti puno više i pomoći svojim susjedima tako što bismo im povremeno barem ostavili kruh i mlijeko na vratima ili im donijeli nešto iz ljekarne. Kako je ovo val koji je zahvatio puno više ljudi, već imamo dovoljno onih koji su preboljeli koronu i stekli imunitet, pa bi upravo njih trebalo potaknuti da budu od pomoći. To više što se radi o ljudima koji ne mogu više biti zaraženi niti zaraziti druge, umjesto što ih, potpuno iracionalno, još držimo pod stigmom predrasuda kao nekoga tko je okužen.

Drugi val epidemije je tu, i valjda smo pretresli sve moguće teorije o koroni na društvenim mrežama, a već imamo i dovoljno iskustva oko same bolesti, pa treba gledati i što se može praktično poduzeti. Bili korona-paničari ili korona-skeptici, zabrinuti zbog punih bolnica ili zbog mogućeg zatvaranja zemlje u karantenu, “našoj stvari” ćemo najbolje pomoći tako što ćemo učiniti nešto konkretno i biti od pomoći ljudima u svom okruženju, kako bismo svi zajedno ublažili posljedice ovoga što nas je snašlo., zaključuje Ristić za Večernji list.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/vecernji.hr