Od kada je objavljen prvi slučaj COVID-19 pneumonije u Wuhanu, Hubei Provinciji u Kini u prosincu 2019. godine, infekcija se brzinski proširila najprije cijelom Kinom, a zatim i ostatkom svijeta. Uzročnik ove infekcije spada u skupinu koronavirusa koji pripadaju obitelji Coronaviridae, red Nidovirales. a karakterizirani su jedno-lančanim, nesegmentiranim genomom ribonukleinske kiseline (RNA). Sam naziv “koronavirus” dolazi od latinske riječi corona, čije je značenje “kruna” ili “aureola”, a odnosi se na karakteristični izgled virusnih čestica (viriona); naime, virioni imaju obod koji podsjeća na krunu ili koronu Sunca.
U bolnici u američkom Dallasu je dokumentiran slučaj prijenosa koronavirusa s trudnice na fetus, objavio je The Pediatric Infectious Disease Journal. Trudnica koje je bila uključena u istraživanje je bila pozitivna na koronavirus u 34. tjednu trudnoće.
Simptomi koronavirusa poput poteškoća s disanjem su kod novorođenčeta otkriveni 24 sata nakon poroda.
> U Petrovoj rodile Covid pozitivne trudnice
U međuvremenu su se oporavile i majka i beba, no još nije utvrđeno može li infekcija koronavirusom imati dugoročan štetan učinak na bebe, piše portal plivazdravlje.
Što znamo o koronavirusu?
Huang i suradnici su prvi objavili studiju o laboratorijskoj potvrđenoj COVID- 19 pneumoniji kod 41 pacijenta u Kini, te su opisali epidemiološke, kliničke, laboratorijske i radiološke karakteristike, kao i liječenje te klinički ishod pacijenata oboljelih od COVID-19.
Ono što se zna jest da se COVID-19 širi kapljicama iz respiratornog trakta i izravnim kontaktom (kada tjelesne tekućine zaražene osobe dolaze u kontakt s očima, nosom ili ustima nezaražene osobe, ili pak preko otvorenog reza, rane ili drugog oštećenja kože i sluznice).
Najčešći klinički simptomi COVID-19 su generalno blažeg karaktera: povišena temperatura, suhi kašalj, grlobolja te kratkoća daha. S druge strane, teži oblici oboljenja izazivaju upalu pluća (pneumoniju), akutni respiratorni distresni sindrom, potrebu za mehaničkom ventilacijom, a mogu završiti i letalno.
COVID-19 infekcija tijekom trudnoće
Trudnoća je fiziološko stanje koje predisponira ženu virusnim infekcijama. Osim utjecaja COVID-19 infekcije na zdravlje trudnice, postoji zabrinutost vezano uz potencijalni utjecaj na fetalne i neonatalne ishode, stoga trudnice spadaju u skupinu koja zahtjeva specijalnu pozornost u smislu prevencije, dijagnoze i zdravstvenog praćenja.
Postoji ograničeni broj studija koje opisuju utjecaj koronavirusa na tijek trudnoće. Ono što je poznato jest da su kod trudnica oboljelih od SARS-a i MERS-a zabilježene veće komplikacije u usporedbi sa ženama koje nisu bile trudne. Shodno tome, valja obratiti pažnju i na infekciju novim koronavirusom koji pokazuje genetske sličnosti.
Tijekom COVID-19 epidemije, svakoj trudnici tijekom rutinskog pregleda u trudnoći potrebno je uzeti detaljnu anamnezu o prethodnim putovanjima, njihovim zanimanjima, mogućnosti izloženosti infekciji, značajnim socijalnim kontaktima i mjestu stanovanja te eventualnim kliničkim simptomima zaraze SARS-CoV-2.
Zbog fizioloških promjena imunološkog i kardio-pulmonalnog sustava u trudnoći, trudnice su sklonije razvoju težih oblika respiratornih infekcija. Treba naglasiti da je, prema do sada prikupljenim podacima, utjecaj COVID-19 infekcije na trudnice manje izražajan.
Do sada objavljeni podaci o zaraženim trudnicama s COVID-19 virusom u trećem tromjesečju govore o lakšim simptomima, većinom samo febrilno stanje (povišena tjelesna temperatura) i kašalj. Ostali simptomi uključivali su mialgiju (bolove u mišićima), opću malaksalost, grlobolju, proljev i kratkoću daha.
Kako dijagnosticirati COVID-19 infekciju u trudnoći?
Laboratorijski krvni nalazi kod oboljelih trudnica ukazivali su na limfopeniju (snižene vrijednosti limfocita) i povišenu vrijednosti C-reaktivnog proteina (CRP), a nalazi računalne tomografije prsnog koša prikazivali su višestruka zasjenjenja u plućima.
Upravo radiološki prikaz prsnog koša, odnosno CT skeniranje, jest korak neophodan za evaluaciju COVID-19 pneumonije kod svih trudnica sa sumnjom na COVID-19, zatim kod trudnica s vjerojatnom infekcijom i/ili potvrđenom COVID-19 infekcijom. Doze zračenja CT snimanja na fetus su zanemarive; naravno, uz primjenu svih mjera zaštite od rentgenskog zračenja (kratko izlaganje samo prsnog koša, zaštitna pregača preko trbuha trudnice), a sve prema preporuci i uputi specijalista radiologa.
Tijek COVID-19 infekcije u trudnoći
Iz dosad objavljenih podataka u svijetu, 32 trudnice bile su zaražene COVID-19, 22 % je bilo asimptomatskih, ostale sa blažim simptomima, dok su dvije trudnice završile na intenzivnoj bolničkoj njezi. Do sada nije zabilježena niti jedna smrt trudnica zaraženih s uzročnikom bolesti COVID-19.
Ukupno 27 trudnoća završeno je carskim rezom, 2 trudnoće vaginalnim porodom, ostale trudnoće su još u tijeku. U 47 % trudnoća s COVID-19 infekcijom je zabilježen prijevremeni porod (dakle, prije 37. tjedna trudnoće). U 25 djece nije bilo vertikalnog prijenosa zaraze s majke na dijete, a objavljena je jedna neonatalna smrt i jedno mrtvorođenče.
Iz iste skupune koronavirusa, infekcije SARS i MERS povezane su s većom stopom pobačaja, zastoja u rastu, i intrauterine smrti ploda. U usporedbi sa SARS i MERS infekcijom, COVID-19 se čini manje letalan, s naglaskom da su saznanja ograničena, s obzirom na to da je do danas objavljen mali broj trudnica s COVID-19, a samo jedna trudnica bila je u kritičnom stanju.
Limitirani su podaci o utjecaju trenutne infekcije COVID-19 na trudne žene i njihove plodove. Svi objavljeni podaci, u svjetskim pregledima uključivali su samo prikaze slučajeva ili studije niže kvalitete, a ishodi su se razlikovali.
Britansko udruženje ginekologa i opstetričara (RCOG) je izdalo smjernice o porodu i brizi oko novorođenčadi, a preporučuju da način dovršenja trudnoće primarno ovisi o opstetričkim indikacijama te savjetuje protiv rutinskog odvajanja COVID-19 zaraženih majki i djece.
Liječenje COVID-19 infekcije tijekom trudnoće
Sve trudnice sa sumnjom, vjerojatnošću ili potvrđenom COVID-19 zarazom moraju se od početka liječiti u tercijarnom bolničkom sustavu s učinkovitim izolacijskim jedinicama i svom propisanom zaštitnom opremom. Trudnice s potvrđenom dijagnozom COVID-19 moraju biti informirane o riziku i eventualnim nepovoljnim ishodima trudnoće.
Opće liječenje predstavlja održavanje ravnoteže elektrolita i protoka tjelesnih tekućina, simptomatsko liječenje antipireticima (lijekovi za snižavanje temperature), a koriste se i lijekovi protiv proljeva.
Antiretroviralno liječenje je još u fazi ispitivanja, a znanstvenici diljem svijeta daju enormne napore kako bi se pronašlo cjepivo protiv COVID-19. U smanjenju ili nestanku virusa COVID-19 uspješnim su se pokazali lijekovi hidroksiklorokin (korišten u liječenju malarije) u kombinaciji s antibiotikom azitromicinom.
Nadalje, potreban je stalni intenzivni nadzor vitalnih znakova i oksigenacije zaražene pacijentice kako bi se izbjegla hipoksija majke (nedovoljno zasićenje kisikom). Isto tako je nužan kontinuirani kardiotokografski (CTG) nadzor otkucaja srca ploda, ultrazvučni nadzor količine plodne vode te protoka krvi kroz pupčanu arteriju (doppler).
Multidisciplinarni liječnički tim (opstetričara, ginekologa, anesteziologa, neonatologa, primalja, mikrobiologa, specijalista za zarazne bolesti) trebao bi nadzirati trudnice zaražene virusom SARS-CoV-2.
Što se tiče utjecaja COVID-19 infekcije na prvo tromjesečje trudnoće, trenutačno nema podataka o fetalnim i perinatalnim komplikacijama kao što su spontani pobačaj, kongenitalne anomalije, zastoj u rastu ploda, kao i spontanom prijevremenom porodu kada COVID-19 infekcija nastupi u prvom ili drugom tromjesečju trudnoće.
Prema dostupnim podacima kod trudnoća zahvaćenim COVID-19 zarazom, povišeni rizik od ranog spontanog pobačaja se ne može isključiti, imajući na umu podatke o SARS infekciji kod koje je taj rizik svakako povećan.
Praćenje trudnoća zaraženih trudnica
U žena zaraženih COVID-19 infekcijom tijekom cijele trudnoće preporuka bi bila ultrazvučno nadzirati rast fetusa s ciljem isključivanja zastoju u rastu ploda, s obzirom na opisane nalaze akutnih i kroničnih promjena posteljice uočenih u čak dvije trećine trudnoća sa SARS infekcijom, a koje su bile opterećene zastojem u rastu ploda i abrupcijama posteljice (prijevremeno ljuštenje posteljice) opisano kod trudnica oboljelih od MERS.
Intenzivni nadzor visokorizičnih trudnoća uključuje serijske ultrazvučne preglede trudnica, doppler i CTG nadzor, što će neminovno predstavljati dodatni izazov i opterećenje za ginekologe i trudničke odjele.
Temeljeno na dostupnim kliničkim i znanstvenim podacima koji su do sada objavljeni, kliničke značajke trudnica s COVID-19 infekcijom izraženom od drugog tromjesečja trudnoće na dalje nalik su karakteristikama odraslih osoba koje nisu trudne. Trenutno nema dokaza da su trudnice izloženije COVID-19 infekciji te da su one koje su zaražene SARS-CoV-2 virusom sklonije težem obliku pneumonije.
Većina do sada zaraženih trudnica imala je samo blaže simptome te je odluka o dovršenju trudnoće ovisila samo o opstetričkim indikacijama. Nema dokaza o vertikalnom prijenosu COVID-19 s majke na dijete kada se COVID-19 infekcija manifestira u trećem tromjesečju. Nakon poroda dijete se može zaraziti od majke putem uobičajenih načina širenja COVID-19.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
