(VIDEO) 12. prosinca 1942. Udbina – mjesto zločina protiv Hrvata i Hrvatske samo je nastavak pokolja iz Srba!

1992.
Foto: Getty Images

Tvrdnja, da je Udbina u drugoj polovini XX. stoljeća bila mjesto egzemplarnih zločina protiv Hrvata i Hrvatske, nije i ne smije ostati samo tvrdnja. Pred našom znanošću je zadaća, da utvrdi činjenice koje to potvrđuju.“ (akademik Dubravko Jelčić)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pokolj i etničko čišćenje hrvatske Udbine u južnoj Lici, povijesno važnog hrvatskog kraja, bio je nastavak genocidne politike iz ustanka u Srbu u srpnju 1941. godine. Srb je udaljen od Udbine tek 20-ak kilometara.

Dan uoči blagdana Sv. Lucije 12. prosinca 1942. i na samu Sv. Luciju, iz Udbine su od strane partizanskih postrojbi protjerani svi Hrvati. Tom prilikom ubijeno je 166 Hrvata, spaljeno je 307 hrvatskih kuća, a 1600 Hrvata iz Udbine i Podudbine zauvijek je protjerano sa svojih ognjišta.

Što je o Udbini napisao akademik Dubravko Jelčić?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Kažemo: Udbina – i odmah znamo: jedan od onih gradova hrvatskih, koji su tijekom povijesti ne samo najviše doživjeli i najviše upamtili, nego i najviše stradavali i najviše trpjeli i pretrpjeli.

Kažemo: Udbina – i odmah nam se pred očima javi slikoviti gradić, koji već i svojim smještajem ostavlja snažan dojam snage i postojanosti. Grad iz davnine! Nekadašnje rimsko naselje, u srednjovjekovnoj Hrvatskoj sjedište Krbavske županije i Ličko-krbavske biskupije, Civitas Corbaniae (Krbavski grad) bio je jako vojničko uporište protiv osmanlijskih osvajača i prije pada pod tursku vlast (1527.) i poslije oslobođenja od nje (1689.).

Drevni hrvatski castrum, jedini svjedok Krbavske bitke 1493. i tragične sudbine našega viteškog plemstva, knezova Ivana i Mikule Frankapana, Udbina je, na dostojanstvenoj uzvišici, pamtila stoljeća i odolijevala svim opasnostima. Mogla im je trenutačno podleći, ali uvijek sigurna da će ih nadživjeti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I nadživjela ih je.

Nadživjela je, evo, i onu najpodmukliju i najsvirepiju, koja ju je snašla pod vlašću velikosrpskog jugoslavenstva, kada je pod naletom smišljene i organizirane najezde srpskih doseljenika, pod zaštitom najprije jugomonarhizma, a još više poslije Drugog svjetskog rata u režiji jugokomunizma, gradu zaprijetila pogibelj trajnoga zaborava vlastite prošlosti i gubitka svog identiteta.

Plan je bio paklenski, njegova provedba okrutna, o čemu uvjerljivo govore- tisuće i tisuće nevinih Udbinjana, što umorenih, a što prisiljenih na (“dobrovoljno”!) progonstvo. Od one kataklizmične noći 12./13. prosinca 1942. Udbina je proživljavala najteže doba u svojoj povijesti. Bilo je to doba sustavnog istrebljenja Hrvata i zatiranja i posljednjih tragova svemu što je hrvatsko.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Malobrojni su bili hrvatski komunisti, koji su vidjeli što se događa i slutili kamo to vodi, ali ni oni nisu uspjeli obuzdati silovitu agresivnost bahatih došljaka zaslijepljenih i omamljenih velikosrpskom ideologijom, koju su inspirirali pojedinci iz političkog vrha hrvatskih Srba, ljudi s crvenom zvijezdom na kapi i četničkom kokardom u srcu.

Nekoliko desetljeća Udbina je bila bez Udbinjana! U nekad gotovo stopostotnom hrvatskom gradu preostalo je još samo 4-5% Hrvata. Polazeći tih godina cestom ispod Udbine, mogla se osjetiti tuga grada. Izgledalo je kao da se i sama zemlja protivi i opire svojim otimačima!

Tvrdnja, da je Udbina u drugoj polovini XX. stoljeća bila mjesto egzemplarnih zločina protiv Hrvata i Hrvatske, nije i ne smije ostati samo tvrdnja. Pred našom znanošću je zadaća, da utvrdi činjenice koje to potvrđuju. Neka i ova KRONIKA pridonese tom cilju!“

Akademik Dubravko Jelčić

Tekst se nastavlja ispod oglasa

HRT-ov prilog svjedoči da je ustanak u Srbu bio četničko-komunistički:

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.