Hrvatski Sabor je na današnji dan 1917. godine donio odluku o osnivanju Medicinskog fakulteta, a Dvorskoj kancelariji u Beču predložena su tri profesora-osnivača: dr. Theodor Wickerhauser, dr. Miroslav Čačković i dr. Dragutin Mašek.
Iako su zahtjevi za osnivanjem tog fakulteta postojali već više od 100 godina, pojava strašne pandemije „španjolske gripe“ ubrzala je osnivanje ove ugledne institucije hrvatske znanosti.
Na današnji dan 13. Studenog 1917. u jeku I. svjetskog rata, a samo šest dana nakon početka Oktobarske revolucije u Rusiji, osnovan je u Zagrebu Medicinski fakultet. Dogodilo se to dugo vremena nakon prvih zahtjeva za osnivanjem takve institucije.
Naime, još 1790. pojavili su se prijedlozi za osnivanjem medicinskog studija u Hrvatskoj, no tijekom dugog vremenskog razdoblja to je ostalo neostvareno.
Godine 1917. novi prijedlog za osnivanje Medicinskog fakulteta iznio je na sjednici Hrvatskog sabora narodni zastupnik Milan Rojc. Sabor je na današnji dan iste godine doista donio odluku o osnivanju tog fakulteta, a Dvorskoj kancelariji u Beču predložena su tri profesora-osnivača.
To su bili poimence: dr. Theodor Wickerhauser, dr. Miroslav Čačković i dr. Dragutin Mašek. Oni su trebali organizirati fakultet, postaviti dekana i brinuti se o popunjavanju katedara. Za prvog dekana izabran je prof. dr. Miroslav Čačković. Spomenimo da je on dobio i plemićku titulu, kao Miroslav pl. Čačković-Vrhovinski.
Medicinski fakultet počeo je u praksi s radom 12. siječnja 1918. godine, kad je dr. Drago Perović održao prvo predavanje pod naslovom: “O smjeru nastavnog i znanstvenog rada u anatomiji”.
Napomenimo da se upravo u doba ustrojavanja zagrebačkog Medicinskog fakulteta pojavila u svijetu strahovita pandemija gripe, jedna od najvećih u zabilježenoj svjetskoj povijesti (tzv. Španjolska gripa).
Ona je poharala svijet potkraj Prvog svjetskog rata i pretpostavlja se da je ubila desetke milijuna ljudi.
