14. ožujka 1939. Slovačka kao posljedicu Hitlerovog napada proglasila neovisnost – što niste znali o velikoj sličnosti NDH i Slovačke u II. svjetskom ratu?

Foto: GettyImages

U strašnim progonima u Slovačkoj gotovo 70 000 slovačkih Židova je deportirano, od njih je ubijeno oko 60 000, što je daleko veći broj nego u NDH. 

Ono što se malo zna je da je država Slovačka nastala i nestala na sličan način kao NDH. Nastala je invazijom Njemačke na višenacionalnu Čehoslovačku i raspadom te države, na sličan način kao i u slučaju Jugoslavije 1941. godine, a nestala vojnim porazom 1945. godine. 

Nacisti su ubili ukupno oko 238 000 Židova na teritoriju bivše Čehoslovačke.

 

Utemeljena 10. travnja 1941. godine, Nezavisna Država Hrvatska (NDH) se od samog početka trudila uspostaviti dobre odnose sa Slovačkom Republikom koja je, iz razloga što je osnovana dvije godine ranije, imala puno bolji diplomatski status od hrvatske države. Slovačke vlasti su među prvima priznale NDH i uspostavile ne samo diplomatske, već i intenzivne sportske, kulturne i političke odnose.

I Slovačka Republika i NDH nastale su na gotovo istovjetan način nakon napada Njemačke na višenacionalne Čehoslovačku i Jugoslaviju. Imale su i vrlo sličnu povijest i odnos s režimom u Berlinu do njihovog nestanka 1945. godine. Slovačka je čak sa svojom vojskom sudjelovala u njemačkoj agresiji na Poljsku i SSSR. Premda se u Slovačkoj dogodio strašan holokaust nad gotovo 90.000 Židova, Slovaci kao narod nikada nisu nosili stigmu fašista i genocidnog naroda kao Hrvati u Jugoslaviji. Stigmu čiji se “repovi” i “etikete” vuku do današnjih dana, komunistički i velikosrpski je režim “zalijepio” Hrvatima nakon što je sam izvršio genocid nad hrvatskim narodom.

Slovaci su 1945. bili pošteđeni masovnih ubijanja kojima su bili izloženi Hrvati.

Dana 14. ožujka 1939. godine nezavisnost je proglasila Slovačka, kao posljedice Hitlerovog napada i okupacije Čehoslovačke, te njezinog raspada. Tu državu, nazvanu Slovačka Republika, priznale su većinom vlade onih zemalja koje su bile saveznice Njemačke, no priznale su je i utjecajne zemlje izvan tog kruga kao Velika Britanija i Sovjetski Savez, kasniji ljuti Hitlerovi ratni neprijatelji.

Na sličan način, njemačkim napadom na Jugoslaviju i raspadom iste, koja je raskinula prije toga sklopljeno savezništvo s Hitlerom pučem u Beogradu, nastala je Nezavisna Država Hrvatska (NDH).

 

Stvaranje višenacionalne Čehoslovačke u isto vrijeme kada i Jugoslavije

Krajem Prvog svjetskog rata dolazi do stvaranja Slovačkog narodnog savjeta koji branu od mađarskih pretenzija traži u suradnji s Češkim narodnim odborom te potom donosi odluku o stvaranju zajedničke Čehoslovačke države 30. listopada 1918. godine, u čemu se može vidjeti sličnost s Hrvatima i stvaranjem prve Jugoslavije (ponajviše zbog prisezanja Talijana i Srba, ali i Mađara, na teritorij Hrvatske).

Međutim, kao i u Hrvatskoj, praktički odmah nakon formiranja zajedničke države Slovaka i Čeha dolazi do stvaranja političkih stranaka na području Slovačke kojima je glavni cilj rušenje postojeće čehoslovačke države i stvaranje samostalne slovačke države. Razlog je bio što je Masarykova Čehoslovačka stvorena kao centralistička i unitarna država, premda se ponašanje vlasti iz Praga ne može uspoređivati s brutalnošću, nasiljem i kršenjem nacionalnih i ljudskih prava koje činio Beograd prema Hrvatima.

 

Raspad Čehoslovačke – nezavisna Slovačka od 1939. do 1945. godine

Uoči II. svjetskog rata, 14. ožujka 1939. godine raspadom Čehoslovačke i ulaskom Hitlera u tu državu, Slovačka proglašava nezavisnost, koja je bitno bila ovisna o nacističkoj Njemačkoj. Identična stvar dogodila se dvije godine 1941. raspadom Jugoslavije i proglašenjem NDH.

Valja naglasiti da je Slovačka aktivno sudjelovala u Hitlerovom napadu na SSSR, te proglasila rat SAD-u i Velikoj Britaniji.

Slovačka je priznata od strane Trećeg Reicha, njegovih saveznika, ali i nekih utjecajnih država izvan tog kruga. Tako su Slovačku, osim Njemačke, priznale i Velika Britanija, Kraljevina Italija, Japan, Sovjetski Savez, Španjolska, NDH, Litva, Estonija, Švicarska, El Salvador, Vatikan i Mađarska.

Prestanak postojanja Slovačke Republike dogodio se nakon pobjede Saveznika i deratifikacije Münchenskog sporazuma.

Predsjednik Slovačke bio je tijekom Drugog svjetskog rata svećenik Jozef Tiso, koji je svojedobno imao i naslov monsinjora. Tijekom 1945. godine sovjetska je Crvena armija okupirala teritorij Slovačke, a ubrzo se i slovačka vlada predala Amerikancima. Time je Slovačka Republika ugašena nakon otprilike šest godina postojanja.

 

Holokaust u Slovačkoj (i Češkoj) – ogromni razmjeri progona Židova

U Slovačkoj je 1940. živjelo 88 951 osoba židovske nacionalnosti. U NDH (danas dvije države Hrvatska i Bosna i Hercegovina) živjelo je više nego dvostruko manje Židova nego u Slovačkoj, oko 40 000. Razmjeri holokausta u obje države su strašni, bilo kroz deportacije u nacističke logore, bilo kroz stradanja Židova u NDH i Slovačkoj. Većina Židova i u NDH i u Slovačkoj je ubijena: u NDH je ubijeno oko 30 000  Židova (75% svih Židova), a u Slovačkoj oko 60 000 (67% svih Židova).

Od ožujka 1942. počinju masovne deportacije Židova te ih je oko 57.000 smješteno u slovačke koncentracijske logore, poglavito: Sered, Novaky i Vyhne. Veliki broj Židova je predan Nijemcima i deportiran u Auschwitz, Lublin i Sobibor gdje su ubijeni.

Kada je papinski nuncij u Slovačkoj doznao da se deportirani Židovi ubijaju u njemačkim logorima u okupiranoj Poljskoj, pisao je predsjedniku Tisu pismo, nakon čega je on zabranio deportaciju preostalih 24 000 Židova u jesen 1942. godine.

U međuvremenu, oko 6000 Židova sklonilo se u Mađarsku, gdje su ostali u jedinoj enklavi u Europi u kojoj nije bilo progona Židova (pod režimom Miklosa Horthya), sve dok Hitlerove jedinice nisu 1944. ušle u Budimpeštu i uništile u holokaustu posljednju veliku židovsku zajednicu Europe.

No, kada su njemačke trupe počele gubiti rat, ponovno dolazi do strašne odmazde nad preostalim slovačkim Židovima, te je u drugoj polovini 1944. deportirano još 12 600 Židova u Auschwitz, Theresienstadt i druge logore.

Tako je gotovo 70 000 slovačkih Židova deportirano, od kojih je ubijeno oko 60 000.

Nacisti su ubili ukupno oko 238 000 Židova na teritoriju bivše Čehoslovačke.

 

Završetak rata i obnova Čehoslovačke, komunizam, raspad Čehoslovačke i samostalna Slovačka

Nakon završetka rata ponovno je stvorena druga Čehoslovačka, slična drugoj Jugoslaviji, ovaj put pod okupacijom Sovjetskog saveza s komunističkom diktaturom, sve do 1993. godine kada se stvara tzv. druga Slovačka Republika nastala mirnim raspadom Čehoslovačke.

Nažalost, mudrost i mirotvorstvo Čeha i Slovaka, u sličnoj situaciji, nisu slijedili jugoslavenski Srbi koji su iskoristili svoju većinu u državnoj komunističkoj vojsci i državnim položajima, te započeli brutalni rat protiv Hrvata u želji za stvaranjem Velike Srbije. Bio je to jedini pravi rat na teritorijima bivših komunističkih država Europe i dokaz da je Jugoslavija, u svojoj biti, bila samo i jedino – umjetna velikosrpska tvorevina u dvije verzije  – prvoj, kraljevskoj i drugoj, komunističkoj.

Danas je Slovačka jedna od najprosperitetnijih država nastalih padom diktatura 90-ih, izvršila je lustraciju, te zahvaljujući tome ima stranke lijevog centra (premijer Fico) koje djeluju bitno domoljubnije i suverenije od tzv. desnih nelustriranih stranaka hrvatske političke scene.

To se osobito vidi u suverenističkoj politici Slovačke u odnosu na Bruxelles.

Slovačka je i članica Višegradske skupine V4, prosperitetne grupe zemalja Srednje Europe istovrsnog kulturnog i povijesnog kruga, u koji je svojevremeno bila pozvana i Hrvatska, ali je odbila pristup.

Je li i tu bilo svjesne i namjerne odluke i politike nelustriranih kadrova ili je i to tek “slučajna zabuna”?

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr