14. srpnja 1789. Francuska revolucija – kako je proklijao svjetski bojovni ateizam, antiklerikalizam i sekularizam?

Foto: wikipedia

Martirologij Katoličke crkve u Francuskoj bilježi do sada 374 proglašena sveta mučenika ove krvave antikatoličke revolucije, a u postupku za proglašenje blaženim ili svetim je oko 2000 katolika – nevinih žrtava Francuske revolucije!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz Francuske revolucije izrastao je svjetski bojovni ateizam, antiklerikalizam, sekularizam i liberalizam te se proširio svijetom.

 

Na današnji dan 14. srpnja 1789. u Francuskoj je najveći državni praznik jer se obilježava godišnjica događaja koji je simbolički označio početak Francuske revolucije. Toga dana napadnuta je pariška tvrđava-zatvor Bastilla.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istina i laži o padu Bastille 

No, unatoč herojskim pričama koje su ispripovijedane o tom događaju, stvarnost je bila znatno manje prozaična. Bastilla je pred revoluciju bila prilično mali i nevažan zatvor, u kojem je čuvano samo 7 zatvorenika. Od te sedmorice četiri su bila krivotvoritelji, dvojica su bili mentalni bolesnici, a jedan je bio aristokrat, grof de Solages, koji je zatvoren na inzistiranje njegove vlastite obitelji, navodno zbog seksualnih perverzija. Zanimljivo je da je osmi zatvorenik – slavni markiz de Sade – premješten iz Bastille samo 10 dana prije napada na nju i stavljen u umobolnicu Charenton, prikazanu u filmu “Otrovno pero markiza de Sadea”. U toj umobolnici markiz de Sade bio je u dobrim uvjetima, zahvaljujući upravitelju ocu Coulmieru, humanom svećeniku kojeg u filmu glumi Joaquin Phoenix.

Dakle, svjetina nije provalila u Bastillu kako bi oslobodila njene zarobljenike. Pravi razlog bio je barut.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, ranije tog dana pariška je svjetina provalila u jednu oružarnicu u Parizu i uzela gotovo 32,000 pušaka mušketa. Problem je bio u tome što u toj oružarnici nije bilo baruta za navedeno oružje. Bastilla je, naprotiv, čuvala nevjerojatnu količinu od oko 13,600 kilograma baruta. Svjetina se radi toga uputila prema Bastilli i zahtijevala da se tvrđava preda zajedno s barutom. Zapovjednik Bastille, markiz Bernard-René de Launay nije na to pristao.

Oko 13:30 na današnji dan svjetina je provalila u tvrđavu, pri čemu su u borbama pale i prve žrtve. Ukupno je poginulo do stotinu ljudi. Zapovjednika Bastille markiza de Launaya svjetina je uhvatila, pretukla i vukla po ulicama. Kad je zavikao: “Dosta! Pustite me umrijeti!”, ubili su ga, a glavu su mu odrezali i nabili na kolac. Tako je počela Francuska revolucija, koja će trajati manje ili više intenzivno sljedećih 10 godina, sve do dolaska na vlast Napoleona Bonapartea.

Jasno izražen antikatolički karakter Francuske revolucije

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao gotovo i sve dosadašnje svjetske revolucije i ‘majka svih revolucija“ – Francuska revolucija – imala je izuzetno naglašen antikršćanski karakter. U praksi se to očitovalo rušenjem crkava, ubijanjem i progonima svećenika i redovnika, ubijanjem i progonom kršćana, kao i aktivnim pokušajima zabrana i zatiranja Isusovog imena.

Zbog toga se i Francuska revolucija može s jednog aspekta nazvati dekristijanizacijom Francuske na nasilan način.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.