Foto: zg-nadbiskupija.hr

Na mjestu gdje je podignuto spomen-obilježje Drinskim mučenicama, časnim sestrama koje su bile žrtve svirepog progona i ubijanja pripadnika srbijanskog četničkog pokreta Draže Mihailovića, planirana je izgradnja kapelice. Iako su predstavnici Vrhbosanske biskupije predali dokumentaciju kako bi osigurali odobrenje za gradnju, to se još nije dogodilo.

To još više začuđuje jer je Goražde mjesto genocida nad Hrvatima i muslimanima u NDH. Na tri mosta u Goraždu Srbi su zaklali ili ubili oko 7000 ljudi, a u relaciji od Foče do Ustiprače, u Drinu je bačeno oko 20.000 ljudi. Katolička zajednica Goražda je tada potpuno nestala, zajedno s ubijenim časnim sestrama.

Predstavnici Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini izričiti su sa zahtjevom za gradnjom spomen-kapelice na lokaciji koja simbolizira stradanje Drinskih mučenica u Goraždu. Osim časnih sestara, Srbi su u tom pokolju ubili i župnika iz Goražda (u to vrijeme još je živio veliki broj katolika u gradu). Župnik don Ivan Miletić je prebjegao iz Goražda u Višegrad, ali tamo je ubijen u jednom od brojnih pokolja, genocidnih razmjera, koje je počinila srpska vojska u području rijeke Drine uz granicu NDH sa Srbijom. Sva preostala imovina župe u Goraždu nacionalizirana je nakon drugog svjetskog rata. Crkvu su komunisti pretvorili u konjušnicu, pa u skladište i potom je porušena.

“Želimo izgraditi spomen-crkvicu. Ne mogu shvatiti takvo jedno neozbiljno ponašanje. To je crkvica površine 50-60 kvadratnih metara”, kaže svećenik Franjo Tomić.

Te minimalne dimenzije buduće kapelice sporne za općinske vlasti Goražda,  jer po njima na toj lokaciji nema prostora za gradnju. “Parcela je jako mala, a pola je u privatnom vlasništvu. Reagirao sam kod kardinala, jer ni po regulacijskim planovima, a ni prostora nema dovoljno za gradnju crkve”, ističe goraždanski načelnik Muhamed Ramović.

Svećenik Tomić, pak, tvrdi da fali dobra volja kod političara u općini. “Ne mogu reći konkretno da je zapeo taj i taj, ali mislim da su načelnik općine i vijećnici to mogli riješiti”, dodaje.

Iz Vrhbosanske nadbiskupije podsjećaju kako je uz spomen-obilježje, izgradnja kapele šansa i za Goražde u smislu promocije vjerskog turizma jer nakon podizanja spomen-obilježja Drinskim mučenicama ovaj grad pohodi veliki broj vjernika iz cijeloga svijeta. Naime, spomen obilježje Drinskim mučenicama u Goraždu, u posljednje vrijeme sve češće postaje hodočašće katoličkim vjernicima iz cijelog svijeta. Interes da se posjeti mjesto na kojem su 1941. godine četiri časne sestre izabrale smrt umjesto poniženja sve je veći, a najveći broj hodočasnika iz inozemstva dolazi iz Hrvatske. No, hodičasnika ima i iz drugih europskih zemalja, pa čak dolaze i iz zemalja Južne Amerike.

„Za nas sestre, kćeri Božije ljubavi, svaka posjeta grupe hodočasnika, bila ona iz Hrvatske, bila ona iz Bosne i Hercegovine ili bilo kojega kraja svijeta, je nama vrlo važna. Ovo je mjesto važno nama sestrama jer su ovdje mučeničku smrt podnijele naše sestre, naših pet sestara prije skoro 80 godina. To je i jedan doticaj sa mjestom gdje su sestre provele zadnje sate svoga života. Nama je to sveto mjesto. Svaki put kada dođemo na rijeku Drinu, ovdje u Goražde, to je nešto što se ne da opisati. Taj osjećaj, biti na ovome mjestu je nešto što srce dira, a teško ga je iskazati“, suznih očiju kaže sestra Antonela Rašić.

Sestre Berchmana Leidenix iz Austrije, Jula Ivanišević iz Hrvatske, Krizina Bojanc i Antonija Fabjan iz Slovenije te Hrvatica mađarskoga porijekla Marija Bernadeta Banja, obavljale su svoje dužnosti u samostanu Marijin dom na Palama. Pet redovnica je oteto u prosincu 1941. kada su u samostan Marijin dom na Palama upali četnici. Samostan su zapalili, a pet časnih sestara zarobili i poveli ih pješice prema Goraždu po velikoj hladnoći. Najstarija, 76-godišnja sestra Berchmana nije fizički mogla izdržati put pa su je četnici ubili, dok su ostale četiri sestre zatvorili u vojarnu u Goraždu. Tu su ih je Srbi namjeravali silovati, pa su skočile kroz prozor drugog kata. Sve su preživjele pad, a onako polomljene su ih srpska vojska ih je ubila i bacila u hladnu Drinu.

Tih dana je u Goraždu, s genocidnom namjerom istrebljenja nesrpskog stanovništva uz rijeku Drinu i šire, ubijeno 8000 ljudi.

Spomen obilježje Drinskim mučenicama u Goraždu, koje je Vatikan službeno proglasio blaženima, otvoreno je dan nakon njihove beatifikacije u sarajevskoj Zetri, 24. rujna 2011. godine.

 

Izvor: narod.hr