16. svibnja 1982. Milka Planinc – tko je bila žena na čelu Jugoslavije čije se ime spominje uz poslijeratne zločine nad Hrvatima?

Foto: snimka zaslona

Na današnji dan 1982. godine postala je Milka Planinc prva i jedina premijerka u povijesti SFRJ. Službeni naziv njene funkcije glasio je „predsjednica Saveznog izvršnog vijeća“ (SIV-a). Milka Planinc prethodno je vršila funkciju sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske. Na taj je položaj došla još 1971. godine, nakon Savke Dabčević-Kučar, nakon smjene i progona “hrvatskih kadrova”.

Simo Dubajić, krvnik s Kočevskog roga, u razgovoru s engleskim piscem ruskih korijena Nikolajem Tolstojem, rekao je: ‘Milka Planinc je bila u toj 11. dalmatinskoj brigadi koja je izvršila masakr (u Kočevskom rogu, op.). I ona je određivala tko će ići na taj posao’…’Izričito se tražilo da to budu samo dobrovoljci i komunisti. Ona je bila komesar’.

Potkraj života Milka Planinc je u jednom razgovoru za medije izjavila da je za pokolj u Kočevskom Rogu saznala iz novina. To je ogromna laž već i zbog činjenice iz prethodne rečenice. K tome, svjedok Jure je izričito izjavio da su ih na putu za Kočevski Rog predvodili Simo i ‘ta drugarica, komesarica Milja’. Nikolaj Tolstoj je u časopisu ‘Encounter’ među glavne izvršitelje pokolja uvrstio ‘stanovitu visoku jugoslavensku partijsku i državnu dužnosnicu’. Ipak, nepobitne identifikacije za zločince sa Kočevskog roga (40.000 ubijenih ljudi) nema ni danas, piše hrsvijet.net

Usprkos tome, u nedavnom intervjuu za Novi list HDZ-ova “legenda”, neprolazni i vječni Vladimir Šeks odao je priznanje Milki Planinc, kao i tužitelju Alojzija Stepinca Jakovu Blaževiću da su imali izražen hrvatski nacionalni osjećaj kao komunisti. Stariji Hrvati koji ih pamte zasigurno od toga dobivaju teške mučnine.

I oni, Bakarić, Milka Planinc, Jure Bilić, Jakov Blažević i ostali, imali su određeni nacionalni osjećaj?

– Imali su, itekako, naravno, uvijek u okviru Jugoslavije i socijalističkog sustava. No, postojao je i dio hrvatskih komunista koji je bio za unitarističku Jugoslaviju. (Vladimir Šeks, Novi list, 16. siječanj 2017.)

To sve ne bi bio problem da Šeks i danas nije uvaženi član HDZ-a i krojač njegove politike “iz sjene”. Tema intervjua se uvelike odnosila na otvaranje arhiva i lustraciju.

Milka Malada, kasnije udana Planinc, rođena je u Drnišu 1924., a odrasla je u Splitu. U Drugome svjetskom ratu bila je pripadnica XI. dalmatinske udarne brigade, kasnije politička komesarka u četi za vezu te iste brigade, a iz rata je izišla s činom poručnice. Sudeći prema iskazima svjedoka Milka Malada-Planinc bila je izravni sudionik i očevidac niza krvavih partizanskih zločina na Širokom Brijegu, Drnišu, Kočevskom Rogu, Mariboru  i mnogim drugim mjestima.

U politiku se uključila na zagrebačkoj Trešnjevki i s položaja u gradskom sekretarijatu za kulturu dolazi do republičkog sekretarijata (ministarstva) prosvjete i do mjesta predsjednice Hrvatskog sabora (1967.-1971.).

Nakon sloma hrvatskog proljeća naglo se vinula u sam vrh tadašnje hrvatske politike. Tada je došla na čelo Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske odakle, na prijedlog Josipa Vrhovca, daje uhititi Franju Tuđmana, Dražena Budišu, Šimu Đodana, Marka Veselicu, Vladu Gotovca, Hrvoja Šošića i druge aktere političkih događaja početkom sedamdesetih godina. Jedan od najbližih suradnika Milke Planinc bio je Ante Josipović, otac bivšeg hrvatskog predsjednika Ive Josipovića.

U njenom premijerskom mandatu jugoslavenske  savezne vlasti potpuno su zabranile ili strogo ograničile uvoz najvećeg broja proizvoda široke potrošnje što je za rezultat imalo teške nestašice kave, ulja, šećera, deterdženata i brojnih drugih proizvoda. Ponestalo je automobilskih goriva pa je SIV uveo prodaju na bonove – koji su svakom vlasniku osobnog automobila omogućili da mjesečno kupi najviše 40 litara benzina ili dizela.

Ograničena je i sloboda putovanja u inozemstvo i to tako što su za svaki prijelaz državne granice građani SFRJ morali uplaćivati novčani depozit koji je progresivno rastao pri svakom sljedećem prelazu granice u istoj kalendarskoj godini. Iako rigorozne, ove mjere spriječile su financijski kolaps jugoslavenske federacije i stabilizirali devizne rezerve zemlje na razini koja je krajem ’80-ih omogućila posljednjem jugoslavenskom premijeru Anti Markoviću da proglasi konvertibilnost jugoslavenskog dinara.

Nakon što je 1986. SIV prepustila Branku Mikuliću, pretposljednjem premijeru bivše države, povukla se u mirovinu i zbog zdravstvenih problema devedesetih morala koristiti invalidska kolica.

Preminula je od neobjavljenih uzroka 7. listopada 2010. godine u Zagrebu, bez ikakve istrage ili optužbe za zločine nad civilima i zarobljenicima Hrvatima.

Nekoliko pokušaja da se Milka Planinc, zbog sumnji o izravnom sudjelovanju u masovnim zločinima koje su  jugoslavenski partizani počinili nad ratnim zarobljenicima i civilnim pučanstvom, dovede pred sud nisu uspjeli. Svaki pokušaj podizanja optužnice protiv Milke Planinc spriječen je od strane “nevidljive ruke”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrsvijet.net