Kardinal Franjo Šeper na toj službi naslijedio je mučenika Alojzija Stepinca.
U Rimu je postao je predstojnik Svete kongregacije za nauk vjere, a na toj ga je službi naslijedio veliki Joseph Ratzinger, kasnije papa Benedikt XVI.
Poznata je anegdota o kardinalu Šeperu kada je jednom prilikom tijekom nekih vjerskih teoloških debata u Rimu, pomalo ljutit rekao sljedeće riječi: „Treba vas odvesti u Hercegovinu kod starih žena da vidite što znači jednostavna i duboka vjera hrvatskih seljaka“.
Franjo Šeper rodio se u Osijeku 2. listopada 1905. Pučku školu pohađao je na Kaptolu, a 1924. maturirao je na zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji. Poznanstvo s Ivanom Merzom utjecalo je na njegovu odluku za svećeničkim pozivom. Već u prvom semestru uz preporuku nadbiskupa Bauera, svoj studij nastavlja u Rimu, kao pitomac zavoda Germanicum.
Na papinskom sveučilištu Gregoriani, stječe doktorat iz filozofije, te teologije. Za svećenika je bio zaređen u Rimu 26. listopada 1930., a mladu misu imao je na blagdan Svih Svetih u bazilici sv. Pavla izvan zidina. U Rimu je studirao i bio zaređen za svećenika zajedno s Alojzijem Stepincem, kojega je kasnije naslijedio kao zagrebački biskup.
Uloga kardinala Franje Šepera kao predstojnika Svete kongregacije za nauk vjere bila je od izuzetne važnosti u životu Hrvatske kao i sveopće Katoličke crkve. Bio je predsjednik Međunarodne teološke komisije, Papinske biblijske komisije i član Papinske komisije za reviziju zakonika kanonskog prava, a imenovan je 12. prosinca 1974. za Komornika Svetog Kardinalskog zbora.
Dužnost predstojnika Svete kongregacije za nauk vjere vršio je do 25. studenoga 1981., mjesec dana prije smrti koja je nastupila u Rimu 30. prosinca 1981. Na tom mjestu naslijedio ga je veliki Jospeh Ratzinger, kasnije papa Benedikt XVI.
Posmrtni ostaci kardinala Franje Šepera položeni su u grobnicu zagrebačkih nadbiskupa iza glavnog oltara prvostolnice uz lijes kardinala Alojzija Stepinca s kojim je bio gotovo sudbinski povezan za života.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.