20. lipnja 1941. – Jovan Deroko, četnički zapovjednik hrvatskog podrijetla po kome nosi ime ulica u Srbiji

Deroko je potomak hrvatske obitelji iz Dubrovnika čiji je djed zanesen južnoslavenskom propagandom o Srbima kao ‘junačkom narodu koji se bori protiv Turaka’ došao u Srbiju 1850. godine. Naivan kao i mnogi Hrvati tog i kasnijeg vremena, prešao je na pravoslavlje i ostao živjeti u Beogradu kao profesor. Njegov unuk Jovan Deroko postao je u lipnju 1941. četnički zapovjednik u II. svjetskom ratu, a prema povjesničaru Nemanji Deviću, zalagao se za suradnju srbijanskih četnika i partizana. Danas po njemu nosi ime jedna ulica u Kraljevu (Srbija).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jovan Deroko došao je u središte pažnje zbog prošlogodišnjeg ispada ikone srbijanske i ‘regionske’ ljevice, te navodnog borca za građansku Srbiju i ‘pomirenje u regionu’ Sergeja Trifunovića. On je zajedno s prisutnim srbijanskim ljevičarima zapjevao pjesmu u čast poznatog četničkog zapovjednika.
Zanimljivo je da je Sergej Trifunović, kojem je četništvo očito pri srcu, proteklih godina bio čest gost hrvatskih medija i hvaljen kao glumac i intelektualac koji se zalaže za ‘pomirenje Srba i Hrvata koje su posvadili nacionalisti’. Čudno je da se osoba koja javno pjeva četničke pjesme Hrvatima predstavlja kao borac za pomirenje i građanske države.

Nakon potresa u Zagrebu Trifunović se u medijima isticao kao onaj kao iskreni prijatelj Hrvata i Zagreba, pa je čak snimio i pjesmu podrške stradalom Zagrebu, i to s ‘Zagreb s ljubavlju”….

„Pjesma “Nad Kraljevom živa vatra sijeva” potječe iz doba ustaničke borbe za oslobođenje Kraljeva. To je bio zajednički pothvat četničkog i partizanskog odreda. U opsadi Kraljeva, pored Jovana Deroka, koji je imao ključnu ulogu, sudjeluje i drugi akter pjesme, Simo Uzelac“, rekao je za “Blic” Nemanja Dević doktorand povijesti sa Filozofskog fakulteta u Beogradu i suradnik Instituta za suvremenu povijest, pisao je blic.rs.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U lipnju 1941. oficir jugoslavenske vojske Jovan Deroko uspio je, nakon raspada Jugoslavije koji je ga je zatekao u Zagrebu iz kojeg je pobjegao u Crnu Goru, doći do Ravne Gore i štaba zločinca Draže Mihailovića. Tu je general Mihailović skupljao svoje zločinačke četničke horde za navodni rat protiv Nijemaca, što se u praksi svelo na nemilosrdno ubijanje Hrvata i muslimana u NDH, te opće pokolje muslimana u Sandžaku i Crnoj Gori. Četnici su čak radili i pokolje nad Srbima, ponajviše u samoj Srbiji, jer je ta vojska tradicionalno pljačkaška i krvoločna, što je pokazao i Domovinski rat kada su ubijali sve hrvatsko.

Kapetan Jovan Deroko stiže polovinom lipnja na Ravnu Goru i postaje najmlađi kapetan Jugoslavenske vojske u Otadžbini (JVO), što je bio naziv četničke vojske. Zanimljivo je da su se obje najveće zločinačke vojske kitile se nazivom ‘jugoslavenska vojska’ – JNA Ratka Mladića i Slobodana Miloševića i JVO Draže Mihajlovića. Jugoslavija je uvijek bila ultimativni cilj i paravan četnika i velikosrba, ali samo kao sredstvo vlasti i stvaranja Velike Srbije, što su u praksi pokazale i prva i druga Jugoslavija.
Sam Deroko ubijen je u borbama za Kraljevo, navodno čak od partizana, što ga je stavilo u red ‘četničkih junaka’ kao i krvoloke Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Momčila Đujića, Mane Rokvića i mnogih drugih.

Što se samog Deroka tiče, on je, kaže Dević, bio najdosljedniji protivnik rata između partizana i četnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Postoje priče da je bio toliki protivnik sukoba (partizana i četnika op.) da je naređivao svojim vojnicima da pucaju iznad glava protivnika, odnosno ljudi iste nacije. Bio je najtvrđi u tome“, kaže povjesničar Dević.

Sergej Trifunović i društvo ljevičara u Srbiji slavi četnike

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.