Tekst se nastavlja ispod oglasa
U studenom 1941. godine, nakon što su završili četničko-partizanski pokolji u Boričevcu i južnoj Lici, velečasni Stuparić dobio je premještaj iz spaljenog Boričevca u Sinac u Gackoj dolini (sjeverna Lika).
U Sincu je, potpuno nevin, ubijen iz čiste mržnje od partizana 1943. godine.
Vladimir Stuparić imao je samo 32 godine kada su ga ubili partizani. Bio je župnik u Sincu kod Otočca, Riječko-senjsko-modruška (Gospić) biskupija. Rođen je 1911. u Križevcima. Za svećenika je zaređen 1937. godine. Bio je kapelan u Jelenju, upravitelj župe u Starigradu kod Senja, Tršću i Borićevcu, a u studenome 1941. imenovan je župnikom u Sincu kod Otočca, gdje je ostao do smrti.
Partizani su ga ubili 1943. u Sincu, piše Riječka nadbiskupija.
Nekoliko je verzija o mučeničkoj smrti župnika Stuparića. Autor ovoga Martirologija najvjerodostojnijom drži onu koju je u listu Zvona (1992.) napisao ugledni crkveni povjesničar, biskup u miru Gospićko-senjske biskupije prof. dr. Mile Bogović. On piše:
Vladimir Stuparić bio je kapelan u Jelenju, upr. župe u Starigradu, Tršću i od 17. X. 1940. u Borićevcu.
Zanimljivo i vrijedno izvješće o mučeničkoj smrti vlč. Vladimira Stuparića dao je vlč. Drago Babić, koji je u svojemu pismu (1991.) napisao:
Vlč. Vladimir Stuparić je bio župnik u Starigradu kod Senja (prije rata), a kad je ubijen bio je župnik u Sincu kod Otočca. Ubijen je od srbokomunista tako da je najprije morao sam sebi iskopati grob pa je kraj istoga strijeljan.
Prije plotuna je viknuo: “Živio Krist Kralj – Živjela Hrvatska!”
Donosimo neke statističke podatke za bolji uvid u tadašnja događanja u Lici. Koliko su Hrvati, katolici iz stare hrvatske pokrajine Like, raspršeni, poubijani i raseljeni, najbolje nam govore statistike svake župe na području Like i Krbave.
Uzmimo kao primjer župu Sinac, u kojoj je župnik bio naš mučenik Vladimir Stuparić.
Prema Općem šematizmu Katoličke crkve u Jugoslaviji dr. Krunoslava Draganovića iz 1939. (to je približno vrijeme kada je ondje bio župnik vlč. Stuparić), u Sincu je bilo više od 2800 vjernika, Hrvata katolika. Poslije Drugoga svjetskog rata, prema Šematizmu iz 1973., u Sincu je 1800 Hrvata katolika. Ako danas upitate župnika u Sincu koliko je u toj župi župljana, reći će vam da ih nema ni 800!
Kada se pogledaju statistički podaci bilo koje župe u Lici, čovjek se zapita tko je tu bio agresor a tko žrtva. Godinama smo slušali laži o Hrvatima kao genocidnom narodu, te o progonjenim Srbima i njihovim velikim žrtvama. Istina je obrnuta: Hrvati su žrtve, hrvatska ognjišta u Lici su izbrisana, uništena, zapaljena, broj Hrvata se s 2800 smanjio na 1800, pa na 800. To je slika Sinca, ali i cijele Like, Gorskoga kotara, Banovine, Korduna, itd.
Vlč. Drago Babić, kada je riječ o hrvatskoj državi, Hrvatima i Domovinskom ratu ne ističe razliku između partizana i četnika. On ta dva pojma povezuje crticom. Dakle, kada se Hrvate išlo ubijati i protjerati s ognjišta, tada je to jedna vojska, koju vlč. Babić imenuje zanimljivom sintagmom: partizani – četnici! Tako vlč. Babić piše o Podlapači, gdje su u Drugome svjetskom ratu “partizani – četnici domobrane Hrvate nabijali na ražanj”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE Izvor: narod.hr/arhiv-ri.nadbiskupija.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.