25. ožujka 2010. Zagreb – zašto je kapela Sveti Dizma jedinstvena u svijetu?

Foto: Wolfgang Sauber , wikimedia commons

Na današnji dan, 25. ožujka 2010., posvećena je jedinstvena kapela u svijetu – Sveti Dizma (Dizmuš) na Novoj Vesi u Zagrebu. To je prvi i dugo vremena jedini sakralni objekt u kršćanskom svijetu posvećen desnom razbojniku sa križa. I danas je to u Europi jedina crkva posvećena ovom velikom pokajniku kojem je Krist na križu obećao vrata raja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Crkva Svetog Dizme čuva i jedno posebno blago svetice koja je jedno vrijeme živjela u Zagrebu – sandale majke Terezije u kojima je ona tražila, brinula i skrbila za bolesnike i patnike indijskih gradova.

„Pred Bogom je veliko ono što je pred ljudima često maleno“, bile su riječi zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića izrečene prije osam godina prigodom posvete te jedinstvene kapelice, misleći pri tome na sudbinu razbojnika Dizme.

Sveti Dizma – prvina Kristova koju je uzeo na nebo!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sveti Dizma, iako mu se izrijekom ne spominje ime u evanđeljima (osim apokrifnim) bio je razbojnik sa križa koji je u raspetom razbojniku u sredini, Isusu Kristu, prepoznao nevinog čovjeka te mu se obratio riječima utjehe: “Isuse, sjeti me se kada dođeš u svoje kraljevstvo!“. Na te riječi Isus mu je uzvratio da će ‘još danas sa njime biti u raju’.

Nad tim jedinstvenim završnim činom Isusove smrti crkveni oci i mnogi teolozi su izrekli mnoge misli ne nalazeći pri tome riječi kojima bi izrazili veličinu tog trenutka dijaloga.

Tako sveti Augustin govori: „Apostoli su se pokolebali u vjeri u Isusa Krista, iako su vidjeli da je uskrisivao mrtve. Dobri razbojnik ga je vidio kako visi na križu i povjerovao u njega kao u Boga“, a veliki sveti Ivan Zlatousti iz istog vremena ga pohvaljuje najbiranijim riječima: „Dok svećenici i narod jednoglasno kažu da je Krist zločinac, Dizma ga proglašuje nevinim i svetim. Dok ga svi zlostavljaju kao roba, on ga naviješta kao Gospodina. Dok ga svi napadaju kao najgoreg između ljudi, dotle mu se on obraća kao svome Bogu. Svi hule na Isusa, samo ga Dizma brani. Svi ga preziru, samo ga on hvali. Svi ga optužuju, samo ga on proglašava nevinim.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog toga Dizmi stari crkveni oci daju časne nazive kao: prijatelj Isusa Krista, prvina Isusova križa, Gospodinov prorok i odvjetnik, čuvar raja, orao koji leti u nebo i mnoge druge.

Jedinstvena kapela Svetog Dizme – biser Zagreba i  Crkve u Hrvata

Crkva Svetog Dizme u Zagrebu sagrađena je 1706. i to upravo blizu mjesta, izvan nekadašnjih gradskih vrata,  gdje bi se osuđenici na smrt dovodili na izvršenje presude. Crkva je tražila da se osuđenima omogući ispovijed prije izvršenja kazne, a zbog toga je i dala sagraditi crkvu Svetog Dizme kao spomen i pobudu osuđenicima da Krist može oprostiti i najvećim grešnicima, te ih tako povesti sa sobom u vječni život.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bila je to stoljećima jedina crkva u svijetu posvećena desnom razbojniku sa križa.

Monsinjor Gabrić, koji je svojevremeno dao poticaj za obnovu te jako zapuštene crkvice, pokušao je pronaći postoje li još neke crkve u svijetu posvećene Svetom Dizmi. Našao je podatak da jedna postoji u Bologni, otišao je tamo, obišao biskupiju i crkvene urede i našao – ništa. Pronašao je samo dvije crkvice u Brazilu i nekoliko kapelica u Americi sagrađenih pri zatvorima gdje se izvršavaju smrtne kazne, no sve su bile novijeg datuma iz 20. stoljeća.

Crkva Svetog Dizme čuva i jedno posebno blago blaženice koja je jedno vrijeme živjela u Zagrebu – sandale majke Terezije u kojima je ona tražila, brinula i skrbila za bolesne i patnike indijskih gradova.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.