25. rujna 1917. Frano Supilo – kako se tvorac ideje Jugoslavije gorko razočarao u ideju Jugoslavije?

Foto: wikimedia.commons.org

Na današnji dan 25. rujna 1917. umro je u Londonu hrvatski političar Frano Supilo. Premda ga ne možemo zvati idejnim tvorcem jugoslavenstva, svakako je bio najznačajnija osoba u vrijeme I. svjetskog rata koja je iskreno i snažno podupirala stvaranje Jugoslavije(stvari treba gledati iz konteksta vremena i prostora). Supilo umire razočaran u ideju jugoslavenstva i politikom međunarodne zajednice prema Hrvatima u vrijeme I. svjetskog rata. 

Nije, naime, računao na velikosrpsko svetosavlje Beograda, i danas skriveno mnogim Hrvatima! 

Provoditelji svetosavlja su prijetvornošću iskoristili naivnost Supila i dijela Hrvata, da bi ostvarili jugoslavensku zajednicu u kojoj je Beograd provodio dominaciju i državni teror.

 

Bio je član Jugoslavenskog odbora, političkog tijela Hrvata, Slovenaca i Srba s područja Austro-Ugarske u vrijeme I. svjetskog rata, koje se je zalagalo za ujedinjenje tih krajeva sa Srbijom i Crnom Gorom.

Isto razočarenje u srbijansku politiku i njihove vođe, kasnije doživjeli i drugi članovi Jugoslavenskog odbora kao Ante Trumbić, Ivan Meštrović i drugi vraćajući se ideji hrvatske državnosti.

Supila su osobito pogodile dvije stvari:

1. tajni pregovori i ustupci Centralnih Sila na čelu sa Velikom Britanijom i Francuskom o žrtvovanju hrvatskih krajeva kao ‘ratnog plijena’ Italiji.

2. licemjerna i agresivna politika srbijanskih političara, koju je Supilo među prvima “pročitao”, na čelu sa srbijanskim premijerom Nikolom Pašićem i njihova želja za apsolutnom dominacijom u novo zamišljenoj južnoslavenskoj tvorevini koja će kasnije dobiti ime Jugoslavija 1916. godine. Supilo napušta razočaran Jugoslavenski odbor i nastavlja samostalno djelovati u očuvanju hrvatskog integriteta.

Težak i besperspektivan položaj u kojem se Hrvatska našla, u kolonijalističkim i tajnim planovima već podijeljena između talijanskoga i srpskog imperijalizma, bio je prevelik teret za Supila koji je doživio živčani slom i umro u londonskoj umobolnici od moždane kapi.

Frano Supilo spada u tragične političke osobe Hrvatske u, za Hrvate, „mračnom i mučnom 20. stoljeću“. Tek krajem tog stoljeća patnje, smrti i progona, Hrvatska dolazi do toliko željene slobode i državnosti.
Što je Supila osobito pogađalo u vrijeme stvaranje “nove Europe” u I. svjetskom ratu?

Potkraj 1914. u Bordeauxu, tadašnjem privremenom sjedištu francuske vlade, Frano Supilo susreo se s mnogim političkim ličnostima, među kojima su bili i ruski veleposlanik Izvoljski i francuski ministar vanjskih poslova Delcasse. Nedugo nakon toga posjetio je i London, gdje je uz pomoć Roberta Seton-Watsona i Wickhama Steeda došao u vezu s njihovim ministarstvom vanjskih poslova te s nekoliko veleposlanika, no ništa nije uspio saznati o sudbini hrvatskog naroda.

Samo je slutio da se radi na tome da Italija uđe u rat protiv Austro-Ugarske i Njemačke, te da su joj u tom slučaju obećane Istra i Gorica, ali valjda ne i Rijeka i Dalmacija.

Uz Meštrovića, Trumbića i Supila, Hinka Hinkovića te Franju Potočnjaka, stvoren je inicijalni odbor od sedam članova. Tekst programa poslali su predsjedniku ratne srpske vlade Nikoli Pašiću. On se složio s točkama programa, ali je savjetovao da se odbor ne zove Jugoslavenski, nego Hrvatski odbor. Na prvu Trumbić i Supilo, prihvaćaju Pašićev savjet, ali su naišli na žestok otpor Meštrovića i mlađih članova odbora. Oni su smatrali da Pašić ima svoje državničke i taktičke razloge, ali tko jamči da naše posve hrvatske pokrajine neće razgrabiti netko treći, Talijani, Mađari ili Habsburzi, pa onda opet nametnuti Hrvatima i Srbima sukob oko Bosne. Na Meštrovićevo čuđenje Trumbić i Supilo, kao bivši pravaši, bili su za bezuvjetno jedinstvo sa Srbima. Konačno su se složili da Odbor treba iznijeti integralni jugoslavenski program pa čak i u imenu postaviti najširi okvir.

Jugoslavenski odbor osnovan je u travnju 1915. u Parizu. Tijekom osnivanja izabran je samo predsjednik – Ante Trumbić. Tijekom prve godine osnovane su podružnice na tri kontinenta, u Parizu, Ženevi, Petrogradu, Clevelandu, Washingtonu i Valparaisu.

Što je obećano Srbiji na račun Hrvatske u I. svjetskom ratu?
U Petrogradu, tajnim kanalima i posredovanjem Sergeja Sazonova, Supilo je doznao za postojanje Londonskog ugovora, a prema tom ugovoru Italiji je obećana Istra i velik dio Dalmacije.
Supilo je u Petrogradu obilazio panslavenske krugove kako bi intervenirali kod ruskog cara da se nekako iz te podjele barem izuzme i spasi Split. Nakon toga je u Londonu kontaktirao s ministrom vanjskih poslova Sir Edwardom Greyem, koji ga brzo prihvatio kao najinteresantniju političku osobnost cijele srednje Europe, a Supilova pomalo smiješna pojava i neugledno odijevanje postali su njegov simpatični zaštitni znak.

Supilo je psihički vrlo teško doživio srpske vojne poraze 1915. godine, Londonski ugovor, prijetvornost srpskih diplomata po savezničkim metropolama. Krleži se posebno dojmila Supilova epizoda sa srpskim književnikom Bogdanom Popovićem: „A što gubiš nerve, propala Srbija, propala, pa šta? Mi ćemo Srbi i kod Austrije izboriti neku autonomiju, barem kakvu imaju Hrvati, a pitanje je kamo ćete vi Jugoslaveni.” Krleža je zaključio: “I eto, dok Supilo sav deprimiran leži tako reći u komi, Bogdan Popović nije izgubio ni apetit ni raspoloženje, a Supilo kao „antisrbin”, kao starčevićanac gubi nerve, jer je Srbija propala sa svojim planovima. To su, eto, dva mentaliteta i dva načina kako reagiraju i rezoniraju ljudi.”

Supilo je sredinom 1915. godine prenio Meštroviću informacije Sir Greya o savezničkoj ponudi Srbiji i Nikoli Pašiću, pri kojem se za gubitak Makedonije nudila kompenzacija u obliku teritorija Bosne i poveći dio dalmatinske obale i zaleđa nastanjenog srpskim stanovništvom.

Pašić je to, onako diplomatski stavio na čekanje, i to zbog dijelova Makedonija koji spadaju u tzv. Staru Srbiju.
Supilo nakon silnih putovanja, inicijativa i svađa sa srpskom vladom i članovima Odbora, pa čak i teških riječi upućenih Trumbiću, izlazi 1916. godine iz članstva Odbora, a nedugo potom i umire.

Supilo je prvi značajni i poznati Hrvat gorko razočarao u namjere srpskih političara u stvaranju nove države – Jugoslavije.

Nažalost, i dan danas postoje Hrvati koji misle da je Supilo bio u krivu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/vecernji.hr