26. lipnja 1912. rođen Feliks Niedzielski – zašto je 850 pravoslavnih obitelji tražilo komuniste njegovo oslobođenje?

Feliks Niedzielski
Foto: krizari.hr

Mi mnogo raspravljamo o raznim sistemima, prigovaramo ideologijama oprečnim našem životnom shvaćanju, ogovaramo pogrješke svojih bližnjih. Bilo bi mnogo korisnije da ispitamo same sebe te ustanovimo koliko u nama ima kršćanstva, a koliko poganstva, jer evanđelje nije poziv na vojnu protiv drugih, nego u prvom redu poziv na naše vlastito obraćenje… (Feliks Niedzielski)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Feliks Niedzielski rođen je 26. lipnja 1912. u Banjoj Luci. Njegov otac, Anton Nikodem, bio je potomak poljskih doseljenika, a majka Gjorgja, rođ. Slavnić, Srpkinja, pravoslavka rođena u Varaždinu koja je od Biskupskog ordinarijata zatražila odobrenje za sklapanje braka uz izjavu da će djecu odgajati u katoličkom duhu. Feliks je vrtić polazio kod sestara Klanjateljica Krvi Kristove. Kao gimnazijalac proučava i oduševljava se katoličkim socijalnim naukom, prati društvena, kulturna i politička zbivanja te postaje aktivni zagovornik kršćanskih i hrvatskih ideja.

Godine 1933. stupio je u Križarsku organizaciju i prvi put javno nastupio predavanjem na križarskom tečaju. Dvije godine kasnije kao student objavljuje prvu knjigu: „Kritika marksizma”. 1939. diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu i postao odvjetnički pripravnik. Godinu dana kasnije postaje predsjednik Velikoga križarskog bratstva, stječe doktorsku titulu i osniva društvo „Preporod” u Banjoj Luci. Od siječnja do travnja 1941. zaposlen je kao novinar u dnevniku „Hrvatski glas”.

Uspostavom Nezavisne Države Hrvatske radio je u župama u Tuzli i Banja Luci. Narod u Bosni i Hercegovini, napose Banja Luci i okolici, prozvao ga je zbog nesebičnog pomaganja „srpskom majkom“. Kada je 1941. godine došlo do teških zločina u Banja Luci, otvoreno se tome suprotstavio. Zbog prijetnji ubojstvom od pojedinih članova ustaške organizacije, pobjegao je iz grada i sklonio na neko vrijeme u samostan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godine 1944. preuzeo je dužnost upravnog zapovjednika ustaške mladeži te je podnio ostavku na dužnost u vodstvu Križarske organizacije, jer prema križarskim pravilima nije mogao istodobno biti u vodstvu i djelovati kao javni politički radnik. Međutim i dalje je ostao član Križarske organizacije. Prema njegovim izjavama, ali i izjavama drugih, ustaškom pokretu pristupio je s najčišćim domoljubnim nakanama i željama da sprječava zlo koje se u 2. Svjetskom ratu događalo na području Nezavisne Države Hrvatske, te da hrvatsku mladež, koja je već bila uključena u pokret, usmjerava prema pravim vrijednostima.

Zašto su banjalučki Srbi tražili pomilovanje i oslobođenje Niedzielskog?

Pred komunističkim se sudom mirno i odvažno branio, ističući da mu se ni jedan zločin ne može staviti na teret. Čak su i brojni banjalučki Srbi stupili u njegovu obranu i sakupili potpise za njegovo oslobođenje. Ipak je osuđen na smrt.  Dana 20. veljače 1947. godine strijeljan je u Banja Luci. U džepu je imao knjižicu „Nasljeduj Krista“ i krunicu, a u knjižici fotografiju svoje majke Karoline. Grob mu se nalazi u Boriku u Banja Luci i ničim nije obilježen, te je nad njim danas izgrađeno igralište za mladež.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Činjenica da je za vrijeme rata u Banjoj Luci pomagao i od divljih elemenata u ustaškom pokretu spasio mnoge ljude, osobito Srbe. Zbog toga su, u poratno vrijeme kada je to bilo opasno po život, prikupljeni potpisi čak 850 pravoslavnih obitelji koje su tražile njegovo oslobađanje. Za komuniste je Niedzielski bio samo i isključivo „duhovni ideolog krvavog ustaškog pokreta” te „čovjek koji je svoje križare duhovno pripremao za krvave ustaške zločine”, te su zahtjevi srpskih obitelji bačeni u smeće.

Glas Koncila izdao knjigu o Niedzelskom – što je sadržaj tog djela?

U okviru projekta Glasa Koncila „Hrvatska katolička baština 20. stoljeća” – kojemu je, prema riječima mr. Božidara Petrača, cilj „sustavno, objektivno i cjelovito predstaviti laike i klerike koji su u određenim razdobljima praktično dominirali javnom kulturnom scenom ostavivši neporeciv trag u mnogim disciplinama i područjima javnog života, 2012. objavljena je knjiga izabranih eseja, članaka i studija dr: Feliksa Niedzielskog pod naslovom „Socijalni nauk, društvo i država“. Knjigu je uredio i napisao predgovor Ivan Čulo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U toj knjizi radova Felixa Niedzielskog  čitamo u predgovoru: “Slučaj Felixa Niedzielskog raskrinkava mitološke postavke i sofizme kojima je komunizam likvidirao svoje protivnike. Iako postoje brojni primjeri u kojima upravo komunisti, politički neistomišljenici i protivnici u ratu, zatim relevantni, osobito srpski povjesničari, kao ni onodobno ugroženo srpsko stanovništvo ne prepoznaje niti smatra Felixa odgovornim za bilo kakve zločine, on je, bez obzira na sve ljudske kvalitete koje je imao, strijeljan. Kad je strijeljan, nije imao više pretke, nije imao potomke, nije imao vlastite, a kamoli tuđe imovine“.

Prema knjizi, put zlatne sredine između dvaju ekstrema, liberalizma (koji zastupa pretjerani individualizam) i marksizma (koji se fanatično zalaže za kolektivizam) prema Niedzielskom je socijalni nauk Katoličke crkve sa svojim zahtjevom za solidarnošću. Samo se taj srednji put podigao iznad materijalističke baze, koja je zajednička obim ekstremima te vodi vodi prema višoj bazi metafizičkog realizma. „Prema socijalnom nauku Crkve treba putem uredaba i popravljanja ćudoređa stvoriti novi društveni poredak, koji će se izgraditi na temelju zdravog razuma, a usavršiti spasonosnom naukom evanđelja, i u kojem će biti ostvarena ideja socijalne pravde okrunjene socijalnom ljubavlju”, piše Feliks Niedzielski.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.