29. kolovoza 1906. Ivan Krajačić-Stevo – ovako je ubijala OZNA!

Foto: enciklopedija.hr, Roberta F.; fotomontaža: Narod.hr

Kao i svaki istinski komunist Ivan Krajačić je bio anacionalan i ideološki fanatik. On je kao i ostali vodeći hrvatski komunisti. podrijetlom Hrvati, radio protiv Hrvatske, a za račun komunističkog SSSR-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ivan Krajačić-Stevo (Poljane kraj Nove Gradiške, 29. kolovoza 1906. – Zagreb, 10. rujna 1986.) bio je hrvatski komunist, prvi načelnik OZNE, predsjednik Sabora SR Hrvatske od 1963. do 1967. godine.

Kao i svaki istinski komunist Ivan Krajačić je bio anacionalan i ideološki fanatik. On je kao i ostali vodeći hrvatski komunisti radio protiv Hrvatske, a za račun komunističkog SSSR-a. Na Titov prijedlog upravo je Krajačić 1936. primljen za suradnika sovjetske komunističke službe NKVD-a, od 1942. je bio također vođa obavještajnoga centra Crvene armije u Zagrebu, istovremeno dok je Josip Kopinič bio vođa centra Kominterne u Zagrebu za Jugoslaviju. Na temelju svojih funkcija i dužnosti koje je obavljao za NKVD još za vrijeme Španjolskog građanskog rata 1936. do 1939., te kasnije u Jugoslaviji od 1939. pa sve do Titove smrti 1980., bio je Krajačić ne samo Titov savjetnik nego i kreator brojnih kadrovskih kombinacija i partijskih rotacija na najvišem nivou.

Bio je jedini, koji je imao slobodan pristup do Tita i Jovanke. Sam je tvrdio da je bio najbolji Titov suradnik, a upravo on je predložio Titu da je 1944. oženi – idealan politički brak navodnog Hrvata-komunista s mladom partizankom i Srpkinjom iz Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kasnije Krajačić postaje glavni rezident NKVD-a (KGB-a) za Balkan, po sovjetskoj odluci. Također tajno je radio, osim za sovjetsku i za britansku (od 1944.) i jugoslavensku obavještajnu službu, kako tvrdi Vjekoslav Cenčić u svojoj knjizi “Ivan Krajačić Stevo: Ja o sebi, drugi o meni”.

OZNA – zloglasna komunistička tajna policija

Ivan Krajačić bio je i prvi načelnik OZNA-e (Odeljenje za zaštitu naroda), zloglasne komunističke tajne policije formirane 1944. godine, odgovorne za brojne zločine nad hrvatskim narodom, ali i drugim narodima bivše Jugoslavije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

OZNA je bila gospodarica života i smrti i iza nje ostale su desetine tisuća ubijenih ljudi.

Tito je službu osnovao po uzoru na sovjetsku NKVD da bi pro forma “štitila narod”, ali se ona ubrzo pretvorila u komunistički egzekucijski krvoločni stoj bez milosti: ubijala, mučila i iznuđivala je lažna priznanja ne samo od ideoloških neprijatelja, već i od susjeda, ženinih ljubavnika i intelektualaca koji su bili na meti iz raznih razloga.

“Ozna sve dozna!” pošalica i poštapalica je koja se i danas čuje u narodu, ali je u poslijeratnoj komunističkoj Jugoslaviji ona služila ponajmanje za šalu. Bila je to fraza koji je utjerivala strah u kosti i izazivala jezu pri pomisli na torturu tajne policije nad onima koji se slučajno ili namjerno, požale na Tita i njegov režim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kasnije je služba mijenjala imena i metode: UDB-a, SDB…

Anacionalni Oznaš Krajačić ubijao u rodnom kraju – Hrvate

OZNA je bila nemilosrdna, a dokaz je to da je ubijala nevine ljude i u rodnom kraju Ivana Krajačića-Steve oko Nove Gradiške:

“U šumi Klačinac između Cernika i Šumetlice u zaseoku Marijevac partizani su 15. lipnja 1945., dakle više od mjesec dana nakon završetka Drugoga svjetskoga rata, bez ikakvoga suđenja, ubili 51 Hrvata samo zato što su bili pripadnici druge vojske. Uglavnom se radilo o pripadnicima domobranske vojske i žandara koji su se vraćali s križnoga puta iz Bleiburga. Rekli su im da idu na rad u Požegu. To je posvjedočila Luja Vuk, udova Ivice Vuka, držeći u ruci popis od 42 ubijena i šestero krvnika, uglavnom iz toga kraja. Među njima bile su i dvije partizanke, a obje su se zvale Desanke! Imena i prezimena devetorice ubijenih nije bilo na tom popisu. Ne zna se iz kojih razloga. Naredbu je izdao najpoznatiji oznaš toga kraja nakon Drugoga svjetskoga rata Ivan Stevo Krajačić, rodom iz prigradskoga naselja Dragalić kod Nove Gradiške”, piše glas-koncila.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Josip Manolić – drugi čovjek HDZ-a bio je prvi čovjek OZNA-e Bjelovar!

Zanimljivo je svjedočanstvo još jednog visokopzicioniranog dužnosnika zloglasne OZNA-e Josipa Manolića, koji je bio prvi čovjek OZNA-e za Bjelovar, ali i prvi čovjek HDZ-a do Franje Tuđmana za vrijeme Domovinskog rata, što je jako važno za istaknuti.

Poznato je da su u bjelovarskom kraju počinjeni nakon II. svjetskog rata mnogi zločini, pa je tako u šumi Lug još 1992. pronađeno 7 masovnih grobnica sa 228 tijela, a u šumi Trnavka 3 masovne grobnice sa 65 tijela. Godine 1999. otkrivene su tri masovne grobnice u šumi Rajzbuška, a 2000. godine u istoj šumi otkriveno je još 5 masovnih grobnica koje do danas nisu ekshumirane. Svi ekshumirani ljudski posmrtni ostaci u šumi Lug i Trnovka, sahranjeni su u kosturnici Spomen-područja Lug u Bjelovaru, a prema prikupljenim podacima žrtve su zarobljeni vojnici, civili i ostali sudionici križnog puta.

Kada se Manolića pitalo o djelovanju OZNA-e u Bjelovaru i brojnim ubojstvima Hrvata u tom kraju, rekao je:

“Nemam ja što skrivati svoju prošlost, uvijek je bila otvorena, jasna i legalna”. Nabrajao je funkcije koje je imao poslije rata, od one u Ozni u Bjelovaru, a na pitanje je li u to vrijeme bilo zločina i ubojstava Manolić kaže “nisu to bili zločini, to je bilo kažnjavanje zločinaca za zločine”. “Mi nismo kažnjavali hrvatski narod, mi smo kažnjavali izvršioce konkretnih zločina”, piše jutarnji.hr 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.