Islamski militanti iz Čečenije, njih 32-ica, su 1. rujna 2004., u Beslanu u Sjevernoj Osetiji prvog dana nove školske godine zatočili više od 1.100 ljudi, učenika, roditelja i učitelja tražeći od Moskve da prizna neovisnost Čečenije, a nakon trodnevne opsade epilog je bio 334 poginula, među kojima 186 djece, te oko 800 ranjenih.
Dana 3. rujna u trenutku dolaska ambulantnih kola, u školi se začula eksplozija nepoznatih razloga, nakon čega je nekoliko taoca pokušalo bijeg. Teroristi otvaraju vatru na taoce u bijegu i nekoliko bombaša samoubojica aktivira eksplozive. Specijalne snage ulaze u vatreni okršaj jer nikakav napad nije bio planiran. Ubrzo specijalci ulaze u školu i vatreni okršaji se nastavljaju. Eksplozije u sportskoj dvorani uzrokovale su urušavanje krova i požar, te je kasnije mnogo tijela poginulih nađeno tamo. Nekoliko sati nakon napada još uvijek su se mogli čuti pucnji i eksplozije.
Događaj u Beslanu je pokazao kako je Rusija odlučna u obračunavanju s islamskim teroristima i separatistima, ali je osim goleme potpore Vladimiru Putinu u zemlji mobilizirala i njegove protivnike na unutarnjem i vanjskom planu.
Putinov tadašnji savjetnik za sjeverni Kavkaz Aslambek Aslakhanov bio je ovlašten da osobno pregovara s teroristima i “razmotri sve njihove uvjete, osim nezavisnosti Čečenije”.
“Putin je rekao da moramo sve učiniti da spasimo djecu”, kazao je Aslakhanov za Moscow Times. Dok je išao u Beslan s ponudom o oslobađanju zatočenih pobunjenika iz zatvora, čuo je za eksplozije koje su uzrokovali fanatični islamisti i intervenciju specijalnih postrojbi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
