30. lipnja 2020. umro prof. Ivo Banac – istaknuti povjesničar i intelektualac koji je predvidio rusku invaziju

Ivo Banac hks
Foto: Ivo Banac, Yale

Na današnji dan 2020. preminuo je prof. dr. sc. Ivo Banac, istaknuti hrvatski povjesničar, pisac i političar, profesor emeritus na Yaleu, jedan od najvećih hrvatskih intelektualaca našeg doba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ove godine predstavljen je zbornik radova s Međunarodnoga simpozija “Liber amicorum” održanog 2017. u Dubrovniku, u čast 70. rođendana prof. dr. sc. Iva Banca.

Dr. sc. Stipe Kljaić s Hrvatskog instituta za povijest na predstavljanju zbornika nazvao je profesora Ivu Banca „najvećim prorokom u hrvatskoj javnosti“, budući da je vrlo precizno i otvoreno najavljivao rusku invaziju kojoj trenutno svjedočimo u Ukrajini. Istaknuo da je također da je profesor Banac svoja stajališta o Rusiji temeljio na velikom poznavanju ruske povijesti i kulture. Kroz nekoliko desetaka radova od 2014. do svoje smrti upozoravao je na opasnosti koje Rusija potencijalno može uzrokovati na Balkanu te je na korijene ruskoga problema ukazivao kritizirajući posebni ruski oblik tranzicije i prijezira prema Zapadu kao i Solženjicinov koncept altruističkog autoritarizma.

> Predstavljen zbornik u čast prof. Iva Banca: ‘Najavljivao je rusku invaziju’
> Dr. sc. Andrea Feldman: Najgora Hrvatska bolja je od najbolje Jugoslavije

Prof. dr. sc. Andrea Feldman, profesorica na Učiteljskom fakultetu, supruga pokojnog profesora Ive Banca, koji je obilježio znanost, politiku i glavna događanja u Hrvatskoj od njena osamostaljenja, tijekom gostovanja u emisiji 55 minuta kod Željke Markić govorila je o profesionalnosti profesora Banca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Ne mogu se sve stvari isključivo ozbiljno shvaćati ali moram reći, što se tiče samog studija, tu je profesor Banac zaista bio vrlo temeljit, ozbiljan, autoritativan na način koji nije ograničavao studente nego na način koji je u svakom i nakon svakog razgovora uvijek motivirao nas, njegove doktorande na daljnji rad. I ono što je mene tada fasciniralo onih godina koje sam provela na Yaleu je otvorenost prema novim idejama i istovremeno vrlo rigorozan studij, zahtjevan da ljudi čitaju, da se pripremaju, da čitanje bude napravljeno na precizan način i da sve ono što smo profesoru Bancu morali prezentirati kao seminarske radove i kao doktorate bude utemeljeno u rigoroznoj analizi i vrlo temeljitom uvidu u ono što se radi”, podsjetila je prof. dr. sc. Feldman.

“Tu nije bilo popuštanja, kod tih stvari se nikada nismo šalili jer je Ivo vrlo ozbiljno shvaćao svoju vlastitu temu i ono što je radio i to je bio razlog zašto je on imao uspješnu karijeru. Vi ne možete biti 33 godine redoviti profesor u trajnom zvanju na sveučilištu kao što je Yale bez sustavnog rada koji je počeo vrlo rano u njegovu slučaju. Njegova majka mi je jednom rekla: Ivo je od šeste godine, jedino što je radio je čitao povijest i politiku. I to je zaista bilo tako do posljednjeg tjedna njegovog života. On je deset sati dnevno radio.“, naglasila je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predavao povijest na Sveučilištu Yale

Prof. dr. sc. Ivo Banac rodio se 1947. u Dubrovniku. Njegov pradjed sredinom 19. stoljeća došao je iz Konavala u Dubrovnik. Djed mu je bio općinski liječnik na Pelješcu, a poslije u Brazilu.

Moj pradjed Niko Kuničić, kao i njegova sestra Jele, majka dunda Miše Vacchettija, sredinom 19. stoljeća proveli su čitav niz godina »u Carigradu na Galati«, gdje su radili u trgovačkoj obitelji svoje tetke Bože Brautović. Kad gledam na mesingani divit s esnafskim znakom što su ga oni prije više od sto i trideset godina donijeli s Galata–saraya u Gruž, mislim u prvom redu na tog čovjeka, strogog staračkog lica s izblijedjele starinske fotografije, koji je kao mladić šetao Perom i vodio poslove na turskom i grčkom.”, prisjetio je prof. dr. sc. Banac otkrivajući kako je nastala knjiga Acta turcarum: Zapisi s putovanja po Turskoj kada je krenuo u Tursku tragajući za turskim počivalištem sv. Vlaha.

Otac mu je bio pomorski kapetan koji je 1947. emigrirao u Ameriku. Djed po majci umro je u zatvoru u Lepoglavi 1948. Očev bratić Božo Banac bio je osnivač jugoslavenskog Lloyda i član središnjeg odbora londonskog Lloyda. Bio je jedan od najbogatijih poslovnih ljudi u Kraljevini Jugoslaviji. S majkom je emigrirao u Ameriku 1959. kako bi se obitelj spojila. Otac mu je poginuo u prometnoj nesreći sljedeće godine. Najprije je živio u New Yorku. Osnovnu školu pohađao je u katoličkim obrazovnim institucijama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Prof. dr. sc. Banac za Narod.hr o Amfilohiju Radoviću: ‘Kako je mogao sudjelovati u komisiji čija je zadaća bila utvrditi ulogu bl. Stepinca?’
> Dr. sc. Ivo Banac: Hrvatska se treba vratiti u ulogu predvodnika u borbi protiv velikosrpskog imperijalizma

Završio je isusovačku, u to vrijeme, mušku gimnaziju koja je, kako je rekao, bila stroga ali je u njoj stekao disciplinu.

Studirao je i diplomirao na Sveučilištu Fordham. Magistrirao je i doktorirao na Sveučilištu Standford u Kaliforniji. U dva mandata bio je predstojnik koledža Pierson na tom sveučilištu.

Od 1977. do 2009. godine predavao je povijest Istočne i Jugoistočne Europe na Sveučilištu Yale, New Haven, Connecticut, gdje je bio redoviti profesor, a umirovljen je kao profesor emeritus na katedri vezanoj uz posebnu zakladu koja nosi ime Bradford Durfee.

Uoči demokratskih promjena 1990. pozvao je dr. Franju Tuđmana, kojeg je upoznao 1971. da održi predavanje na sveučilištu Yale. Ubrzo se, 1990. godine vraća se u Hrvatsku, a 1997. sudjeluje u osnivanju Liberalne stranke kojoj je nakon raskola u HSLS-u na čelu Vlado Gotovac. Slijedeće 1991. godine razilazi se s Tuđmanom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od 1994. do 1999. također je djelovao kao redoviti profesor povijesti na katedri vezanoj uz posebnu zakladu na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (University Professor), gdje je upravljao i Institutom za Jugoistočnu Europu.

Autor je i urednik više knjiga, članaka i komentara, među kojima se ističe monografija Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: Porijeklo, povijest, politika (1984, nagrađena nagradom “Wayne S. Vucinich” Američkog udruženja za promicanje slavenskih studija) i Sa Staljinom protiv Tita: informbirovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu (1988, nagrađena nagradom “Josip Juraj Strossmayer” zagrebačkog sajma knjiga Interliber). Godine 2013. objavio je knjigu „Hrvati i Crkva“.

Bio je urednik časopisa East European Politics and Societies, supredsjednik Instituta otvoreno društvo – Hrvatska, član predsjedništva Hrvatskog helsinškog odbora, generalni direktor Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku, predsjednik Liberalne stranke, te ministar za zaštitu okoliša i prostornog uređenje u Vladi RH.

Bio je predsjednik savjeta Instituta Vlado Gotovac, te nezavisni zastupnik od 2004. do 2007. u Hrvatskom saboru.

Od 2008. godine bio je redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 1990. godine dopisni član HAZU. Od 2018. bio je i gostujući profesor povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.

Od 2010. bio je u braku s prof. dr. sc. Andreom Feldman, profesoricom povijesti koja je bila i potpredsjednica Liberalne stranke.

Upozoravao na posljedice komunističkih zločina

Često je sudjelovao u javnim polemikama, podržavao je referendumske inicijative, a desetljećima je upozoravao na posljedice komunističkih zločina.

Predvidio je da su pred nama još veći javni sukobi, a o njihovom ishodu ovisit će demokracija, ljudska prava, mir i gospodarska sigurnost u Hrvatskoj, Europi i svijetu.

Ne smijemo biti malodušni, radi nas samih i naše budućnosti, ali i radi svih žrtava totalitarizma, svih palih za slobodu u našem ratu za nezavisnost”, poručio je prije nekoliko godina prof. dr. sc. Banac.

Na brojnim predavanjima govorio je o komunizmu, koji je ostavio niz negativnih posljedica te je zaustavio razvoj društva i zemlje, ističući kako je važno sagledati učinke tog razdoblja na kritički način koji će nam omogućiti da shvatimo kako to razdoblje još uvijek djeluje u našim životima.

“U Hrvatskoj se mnogo toga relativizira, u ime tolerancije napadaju se naše narodne svetinje, ponižavaju se hrvatske žrtve, amnestira komunizam, uvodi cenzura. Pretpostavka za svako pročišćenje istinom je sloboda. Bojim se da trenutačno idemo suprotnim smjerom. Cenzura nam se nudi umotana u eurocelofan. Sve što se nekomu ne sviđa proglašava se govorom mržnje. Čuli smo ovih dana da je sloboda govora samo za osobe s imenom. Kao da smo se vratili u vremena kad je sloboda bila samo za „prijatelje“, a nikako za „neprijatelje socijalizma“, kad su dokoni subnorovci svoje vrijeme provodili u neprekidnom boju protiv „neprijateljske propagande“ – upozoravao je prof. dr. sc. Banac.

Podržavao GI Narod odlučuje

Otvoreno je podržao GI Narod odlučuje te je na drugi dan prikupljanja potpisa u Dubrovniku dao svoj potpis.

> Profesor Ivo Banac potpisao za referendum: ‘Sadašnji izborni zakon jako je loš i unazadio je Hrvatsku’
> Dr. sc. Ivo Banac o GI Narod odlučuje: ‘Čitav niz stvari u izbornom zakonu treba mijenjati’

“Podržavam ovu građansku inicijativu, zbog toga što mislim da je ovaj sadašnji izborni zakon autorsko djelo Vlade Šeksa. On je zadnjih petnaestak godina “popravljan” od raznih Vlada vrlo loše. Loš je zbog toga što daje potpunu prednost dvjema glavnim strankama, SDP-u i HDZ-u, a sve druge na neki način diskriminira. Ne samo da ne možemo birati ljude za koje mi mislimo da su bolji na pojedinim listama, nego moramo uz neke inovacije birati ono što nam stranački bossovi ponude, te su manje stranke diskriminirane. Da ne govorim da je sadašnji način izbora za manjinske zastupnike krajnje sumnjiv i omogućava jednu vrstu trgovine koja je Hrvatsku unazadila prilično zadnjih 10-ak godina. Iz svih tih razloga, ja mislim da se to mora mijenjati i ova inicijativa – Narod odlučuje je pravi odgovor na pravi problem.”, istaknuo je prilikom potpisivanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.