Izgorio je čak i drveni okvir, ali se vatra na čudesan način zaustavila kad je došla do Bogorodičinog lika. Od kad se dogodilo to čudesno spasenje iz vatre, stanovnici Zagreba na poseban način štuju tu sliku. Izgradili su joj oltar unutar obnovljenih Kamenitih vrata i sve do danas ostao je običaj da se prolaznici zastanu i prekriže pred slikom kada prolaze kroz ovaj najstariji dio grada.
Slika Majke Božje od Kamenitih vrata potječe iz 16. stoljeća, a nekada se nalazila nad Kamenitim vratima. Na današnji dan 1731. godine Zagreb je zahvatio veliki požar, pa su izgorjela i Kamenita vrata. Pretražujući zgarište nakon požara građani su pronašli neoštećenu sliku Majke Božje usred pepela. Izgorio je čak i drveni okvir, ali se vatra na čudesan način zaustavila kad je došla do Bogorodičinog lika.
Svjedočanstvo o tom čudu zapisao je poznati hrvatski povjesničar i svećenik Adam Baltazar Krčelić.
Od kad se dogodilo to čudesno spasenje iz vatre, stanovnici Zagreba na poseban način štuju tu sliku, pa je sve do danas ostao je običaj da prolaznici zastanu i prekriže pred slikom. Mnogi se pobožni Zagrepčani pred slikom i mole, uzdajući se u pomoć i zagovor Bogorodice. Postoji i gradski običaj paljenja svijeća pred slikom iz zahvalnosti za Marijinu pomoć u nekoj krizi. Inače, slika je dimenzija 57×47 centimetara i naslikana je na lanenom platnu.
Prikazuje Bogorodicu kako desnom rukom drži svoje dijete Isusa, a lijevom žezlo. Na dnu slike je Mjesec, a Bogorodica je ogrnuta plaštom sa zlatnim zvijezdama. Godine 1778. zagrebački majstor Ivan Korta izradio je lijepu umjetničku željeznu ogradu pred slikom, u baroknom stilu.
Prilikom 200. obljetnice čudesnog očuvanja slike, 31. svibnja 1931. godine, Gospa je svečano okrunjena zlatnom krunom. Zagrebački nadbiskup kardinal sluga Božji Franjo Kuharić proglasio je Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom grada Zagreba.
