Vlada Republike Hrvatske na sjednici u srijedu prihvatila je nacrte konačnih prijedloga Zakona o šumama i Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori te ih uputila Hrvatskom saboru na prihvaćanje, priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Ministarstvo napominje kako je u konačnom tekstu, u odnosu na nacrte prijedloga koji su prošli prvo čitanje u Saboru, u oba zakona ugrađeno po nekoliko izmjena i dopuna.
Tako je kod Zakona o šumama, navodi se, prihvaćen prijedlog za većim stopama šumskog doprinosa pa su one povećane sa 3,5 i 5 posto na 5, odnosno 10 posto u odnosu na prodajnu cijenu proizvoda na panju.
“Sredstva iz doprinosa uplaćuju se na poseban račun svake jedinice lokalne samouprave na čijem je području obavljena sječa šume i koriste se namjenski”, napominje ministarstvo i dodaje kako je cilj da se vrijednost proizašla iz šumskog dobra reinvestira lokalno u izgradnju ili modernizaciju komunalne infrastrukture.
Najavljuje i kako će bitio donesen i podzakonski akt, koji će regulirati način obračuna i postupak uplate doprinosa kako bi se postigao bolji nadzor uplata iz privatnih šuma koji je danas netransparentan.
Općinama i gradovima omogućeno je, ističe ministarstvo, osnivanje vlastitih tvrtki kojima će, uz odluku Vlade RH, biti povjereno gospodarenje takvim urbanim šumama uz preuzimanje svih obveza koje zakon nalaže šumovlasnicima.
Privatnim šumovlasnicima, kako se navodi, otvorena je mogućnost izdvajanja zemljišta uključenoga u Programe gospodarenja privatnim šumama, a u katastru po načinu uporabe nije određeno kao šuma ili šumsko zemljište, ali uz obvezu da ga u roku dvije godine privedu poljoprivrednoj namjeni.
Postupak obračuna i naplate naknade za općekorisne funkcije šuma ubuduće će provoditi Financijska agencija ( FINA), najavljuje ministarstvo.
Podsjeća također na odluku zakonodavca da od obveze uplate OKFŠ-a izuzme 90 posto sadašnjih obveznika (obrti, mikro i mali poduzetnici) čiji godišnji prihod/primitak ne prelazi tri milijuna kuna.
Naglašava kako je u konačnom prijedlogu Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK), koji Vlada šalje na usvajanje u Sabor, ključni naglasak stavljen na obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG).
“Za njih je uvedeno obvezno članstvo, temeljem nedavno usvojenog Zakona o OPG-u, dok je obrtima i pravnim osobama ostavljena opcija, da pored obveznog članstva u vlastitim komorama, mogu postati i dobrovoljni članovi”, ističe ministarstvo i dodaje kako će iznos mjesečne/godišnje članarine i model plaćanja utvrdit će Skupština HPK-a.
Maksimalan iznos članarine, najavljuje, bit će na razini od 72 kune godišnje. Hrvatska poljoprivredna komora obavezna je donijeti novi statut te provesti izbore najkasnije do kraja 2018. godine, kako bi svi članovi mogli izaći na izbore i birati svoje predstavnike ili biti izabrani za tijela Komore, poručuje Ministarstvo poljoprivrede.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
