4. lipnja 1989. – Jeste li čuli za Tiananmenski masakr?

Tiannanmenski
Foto: Julo (Javno vlasništvo)

Istovremeno dok se srednja i istočna Europa oslobađala „okova“ komunizma 1989., na današnji dan 4. lipnja iste godine dogodili su se studentski prosvjedi u Pekingu na glavnom i najvećem svjetskom trgu Tiananmen, a na kojim je sudjelovalo čak i do milijun ljudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kineskim studentima koji su zahtijevali društvene reforme, demokratizaciju i veće slobode pridružili su se i mnogobrojni Kinezi.

To je bio snažan udarac kineskim komunističkim vlastima, a jezgru tadašnjeg vodstva činili su stariji političari (Deng Xiaoping, Li Xiannian, Chen Yun). Taj događaj nedvojbeno je podijelio kineske vođe jer su neki tražili vojnu intervenciju, a oni umjereniji vođe tražili su pregovore sa prosvjednicima.

Kineske komunističke vlasti ipak su brutalno reagirale i dogodio se pokolj prosvjednika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što se dogodilo na glavnom pekinškom trgu?

S obzirom a to da su studenti gotovo dva mjeseca bili ustrajni u svojim zahtjevima, vodstvo Kineske komunističke partije poslalo je tenkove i vojsku da uguše miran i ustrajan prosvjed. Bilo je to sasvim u skladu sa svim komunističkim doktrinama slamanja „neprijatelja komunizma“ u svim komunističkim sustavima svijeta.

U noći sa 3. na 4. lipnja na Trgu pred „Dverima nebeskog mira“ (što znači Tiananmen), pod kapom olovne šutnje, jedinice Narodnooslobodilačke armije (dobro poznati izraza narodima bivše Jugoslavije) rastjerale su oružjem i silom demonstrante pri čemu je došlo do najvećeg krvoprolića u Pekingu u 20. stoljeću poznatim pod imenom Tienanmenski masakr. Kineske vlasti izvijestile su o 200-300 mrtvih, dok je Crveni križ izvijestio da je ubijeno između 2000 i 3000 ljudi.

Nakon toga, počele su čistke i uhićenja dijelom Kine te obračun komunista sa protivnicima. Sve je to bilo popraćeno najvećom mogućom cenzurom i zataškavanjima kineskih vlasti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko je hrabri mladić koji je ušao među 100 najznačajnijih osoba 20. stoljeća?

Nitko ne zna što se dogodilo sa simbolom prosvjeda, mladićem koji je stao sam i goloruk pred tenkove, a napokon se i popeo na jedan od njih, zatakavši cvijet u usta. „Vjerujem da nije umro”, rekao je zapadnim novinarima premijer Li Peng nekoliko tjedana kasnije. Ali nitko ga nikada više nije vidio, barem ne na slobodi.

Sunday Times je tvrdio da je to bio student Wang Weilin (19), ali to nikada nije potvrđeno. Kao anoniman ušao je u Timeov popis 100 najutjecajnijih ljudi XX stoljeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.