Istovremeno dok se srednja i istočna Europa oslobađala „okova“ komunizma 1989., na današnji dan 4. lipnja iste godine dogodili su se studentski prosvjedi u Pekingu na glavnom i najvećem svjetskom trgu Tiananmen, a na kojim je sudjelovalo čak i do milijun ljudi.
Kineskim studentima koji su zahtijevali društvene reforme, demokratizaciju i veće slobode pridružili su se i mnogobrojni Kinezi.
To je bio snažan udarac kineskim komunističkim vlastima, a jezgru tadašnjeg vodstva činili su stariji političari (Deng Xiaoping, Li Xiannian, Chen Yun). Taj događaj nedvojbeno je podijelio kineske vođe jer su neki tražili vojnu intervenciju, a oni umjereniji vođe tražili su pregovore sa prosvjednicima.
Kineske komunističke vlasti ipak su brutalno reagirale i dogodio se pokolj prosvjednika.
Što se dogodilo na glavnom pekinškom trgu?
S obzirom a to da su studenti gotovo dva mjeseca bili ustrajni u svojim zahtjevima, vodstvo Kineske komunističke partije poslalo je tenkove i vojsku da uguše miran i ustrajan prosvjed. Bilo je to sasvim u skladu sa svim komunističkim doktrinama slamanja „neprijatelja komunizma“ u svim komunističkim sustavima svijeta.
U noći sa 3. na 4. lipnja na Trgu pred „Dverima nebeskog mira“ (što znači Tiananmen), pod kapom olovne šutnje, jedinice Narodnooslobodilačke armije (dobro poznati izraza narodima bivše Jugoslavije) rastjerale su oružjem i silom demonstrante pri čemu je došlo do najvećeg krvoprolića u Pekingu u 20. stoljeću poznatim pod imenom Tienanmenski masakr. Kineske vlasti izvijestile su o 200-300 mrtvih, dok je Crveni križ izvijestio da je ubijeno između 2000 i 3000 ljudi.
Nakon toga, počele su čistke i uhićenja dijelom Kine te obračun komunista sa protivnicima. Sve je to bilo popraćeno najvećom mogućom cenzurom i zataškavanjima kineskih vlasti.
Tko je hrabri mladić koji je ušao među 100 najznačajnijih osoba 20. stoljeća?
Nitko ne zna što se dogodilo sa simbolom prosvjeda, mladićem koji je stao sam i goloruk pred tenkove, a napokon se i popeo na jedan od njih, zatakavši cvijet u usta. „Vjerujem da nije umro”, rekao je zapadnim novinarima premijer Li Peng nekoliko tjedana kasnije. Ali nitko ga nikada više nije vidio, barem ne na slobodi.
Sunday Times je tvrdio da je to bio student Wang Weilin (19), ali to nikada nije potvrđeno. Kao anoniman ušao je u Timeov popis 100 najutjecajnijih ljudi XX stoljeća.
