Za Hrvatsku je posebno značajan današnji blagdan Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta, zaštitnice Vojne biskupije, hrvatskih vojnika i branitelja. Taj blagdan pada u dan proslave najveće vojne pobjede Hrvatske vojske u povijesti i dolaska toliko željene slobode!
U tom liku Gospe Velikoga zavjeta je simbolizirana sva naša zavjetna godina, taj lik postao je i ostaje novom svetinjom, u kojoj je sjedinjena sva naša hrvatska prošlost, sadašnjost i budućnost.
Službeno se današnji spomendan Gospe Snježne naziva Obljetnica posvete bazlike svete Marije Velike. To je slavna rimska bazilika, jedna od četiri velike, zvana Santa Maria Maggiore, koja je najznačajnija i najčasnija Gospina crkva na kršćanskom zapadu.
No, za Hrvatsku je i posebno značajan današnji blagdan Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta, zaštitnice Vojne biskupije. On pada u dan proslave najveće vojne pobjede Hrvatske vojske i dolaska toliko željene slobode!
Za Hrvatsku je posebno značajan blagdan Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta, zaštitnice Vojne biskupije. 1976. godine započela je Godina Velikoga zavjeta i tada su se u Solinu okupila biskupijska hodočašća iz svih biskupija Crkve u Hrvata s ciljem obnove cjelokupnog kršćanskog života Hrvata, da se ojača vjernost Crkvi i Apostolskoj Stolici, utvrdi pradjedovska vjera i obnovi katolički život, kako bi izmolili plodnu budućnost Crkvi u Hrvata i cijelom hrvatskom narodu.
Zavjetni simbol i jubilarni spomen Godine Velikoga zavjeta je pralik Gospe Velikoga zavjeta – najstariji poznati Gospin lik u hrvatskoj umjetnosti iz crkve kralja Zvonimira u Biskupiji kod Knina iz XI. stoljeća. Prema tome liku izliven je u zlatu i srebru lik Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta, kao zavjetni dar svega hrvatskog naroda i svih naših vjernika (prinosom svih Hrvata katolika iz cijeloga svijeta).
Gospu Hrvatskoga Krsnoga Zavjeta posebno štuju hrvatski branitelji, a ona je zaštitnica Vojne biskupije
Photo: glas-koncila.hr
Ovaj zlatno-srebrni Gospin lik blagoslovio je papa Ivan Pavao II. na svehrvatskom jubilarnom hodočašću u Rimu, 30. travnja 1979. U tom liku Gospe Velikoga zavjeta je simbolizirana sva naša zavjetna godina, taj lik postao je i ostaje novom svetinjom, u kojoj je sjedinjena sva naša prošlost.
Osim što je to najstariji lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti, lik Gospe postao je simbol i manifestacije »Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata« i kod buđenja nacionalne svijesti. Sve je počelo na svečanom završetku Jelenine godine, 12. rujna 1976., kada se na Gospinu otoku u Solinu okupilo više od sto tisuća hrvatskih hodočasnika, kada je kardinal Franjo Šeper blagoslovio Gospin pralik na slavlju u spomen na 1000 godina od smrti velike hrvatske kraljice Jelene.
Sedamdesetih i osamdesetih godina, u tami bezbožne komunističke Jugoslavije, Gospin pralik putovao je u veličanstvenim procesijama biskupa, svećenika i vjernika diljem cijele Hrvatske.
Zanimljivo je i da je šibenski biskup dr. Antun Tamarut, kada je 1986. g. imenovan biskupom, u svoj biskupski grb stavio najstariji znak naše marijanske crkvenosti, u godini desete obljetnice čašćenja toga lika.
Gospin pralik dobio je i himnu koju je napisao Živko Kustić, koja spominje sva stara i novija hrvatska marijanska svetišta:
velik zavjet sred Solina,
znak pobjede iznad Nina,
za Hrvate moli Sina.
Jelena Ti crkvu gradi,
ta baština do nas stiže,
preuzeše zavjet mladi.
Ti si Majko snago naša.
Od Poreča do Škrpjela,
svetišta su Tvoja bijela.
svud nas Tvoja ljubav grije,
Brijeg Široki i Kondžilo,
štitilo je tvoje krilo.
naše sloge nova nada,
Ti si sunce usred tmina,
za Hrvate moli Sina.
