1.009.404 putnika prevezlo se novim tramvajem samo tijekom prve godine rada. To je vrlo visoka brojka, naročito ako se uzme u obzir da je Zagreb u to vrijeme imao samo oko 42.000 stanovnika.
Prvi tramvaj u gradu Zagrebu pušten je u pogon na današnji dan 1891. godine, u 13 sati. Tog dana bila je subota i interes za novo zagrebačko prijevozno sredstvo bio je iznimno velik. Sljedećeg dana (u nedjelju) prevezlo se tramvajem čak 20.005 osoba, a tijekom prve godine gotovo nevjerojatnih 1.009.404 putnika. To su vrlo visoke brojke, naročito ako se uzme u obzir da je Zagreb u to vrijeme imao samo oko 42.000 stanovnika. Za pogon prvih zagrebačkih tramvaja koristila se konjska vuča. Prosječna cijena vožnje iznosila je oko 12 filira, a tijekom prve godine zarađeno je ukupno 77.800 forinti.
Trasa tog prvog konjskog tramvaja bila je sljedeća: započinjala je kod današnjeg Kvaternikovog trga (gdje je u to doba bila mitnica kraj tvornice konjaka – kasnije upravne zgrade Badela), išla je Vlaškom ulicom, Draškovićevom, Jurišićevom, prelazila Trg bana Jelačića, pa nastavljala Ilicom do Mandalice (današnja Mandaličina ulica). Od te glavne rute odvajale su se dvije pruge koje su vodile na jug. Prva je išla od Ilice do Zapadnog kolodvora (tada nazivanog Južni kolodvor), a druga Frankopanskom ulicom, pa sve do kraja Savske ceste tj. do Savskog mosta. Remiza se nalazila na Savskoj cesti, na mjestu gdje je danas smješten Tehnički muzej.
Za zagrebački konjski tramvaj vagoni su naručeni iz Graza, iz tvornice Weitzer. Bili su dugački 5 metara, široki 1.8 i visoki 2.5 metara. Ukupno se raspolagalo sa 17 zatvorenih i 15 otvorenih vagona. Svaki vagon je s lakoćom vukao po jedan konj. Ukupno je nabavljeno 70 konja, koji su se izmjenjivali u službi. Svaki je konj prevaljivao prosječno 26 do 28 kilometara na dan, a brzina tramvaja bila je oko 7,5 kilometara na sat. Takav je konjski tramvaj u Zagrebu djelovao sve do 1910. godine, kad ga je zamijenio električni tramvaj.
Zagreb, glavni grad Hrvatske, je do stvaranja Jugoslavije u pravom smislu bio grad koji je u potpunosti bio uključen u europski način života i europsku kulturu i civilizaciju. Posvemašnje uništenje europske kulture u Zagrebu počelo je stvaranjem Jugoslavije, ali je najradikalnije oblike civilizacijske destrukcije Zagreb doživio u komunističkoj diktaturi kada se posve unazadio poput ostalih bisera srednje Europe: Praga, Budimpešte, Pečuha, Krakowa i drugih.
