6. veljače 1597. umro Frane Petrić – veliki hrvatski i europski filozof

filozof
Foto: Wikipedia (Public Domain)

Na današnji dan 1597. godine u Rimu je umro hrvatski filozof Franjo Petrić (poznat i kao Frane Petrić, a na latinskom jeziku kao Franciscus Patricius). Bio je filozof značajan na europskoj razini, osobito u smislu neoplatoničke filozofije i antiaristotelizma. Petrić je rođen na otoku Cresu 1529. godine, u doba kad je taj otok pripadao Mletačkoj Republici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Petrićevo je djelo ugrađeno u temelje hrvatske i svjetske filozofske i znanstvene misli.
Bio je učenjak europskog ugleda, jedan od najizvornijih i najslobodoumnijih mislilaca svojega doba. Antiaristotelovac, novoplatonist, Petrić je bio profesor filozofije u Ferrari i Rimu.

Pisao je na latinskom i talijanskom jeziku. Petrić se bavio i astronomijom, meteorologijom, arheologijom i politikom. Putovao je cijelom Europom i stekao veliku slavu svojim djelima.

Njegova brojna djela upućuju na širinu njegovih interesa te bavljenje mnogim područjima i disciplinama znanja. Od trgovine, medicine, filozofije do izdavaštva. Od 1575. predaje platonističku filozofiju na sveučilištu u Ferrari. Tada nastaju djela o poetici, novoj geometriji i postaje član uglednih akademija. Kapitalno mu je djelo „Nova sveopća filozofija” („Nova de universis philosophia“), u kojem je dao zaokružen sustav filozofije. Djelo je naišlo na osudu crkvenih krugova i zabranu širenja zbog suprotstavljanja vjeri i unošenja elemenata nekršćanske religije. U filozofijskoj znanosti renesanse ima počasno mjesto kao istaknut novoplatonist i strastven protivnik Aristotelove filozofije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na rimskoj je crkvi Svetog Onofrija 7. veljače 2008. godine, kardinal Giovanni Lajolo, guverner Države grada Vatikana, zajedno s prof. Milanom Mogušem, predsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, i hrvatskim veleposlanikom pri Svetoj Stolici Emiliom Marinom, otkrio spomen-ploču Franji Petriću. Na taj način Republika Hrvatska ima, na toj rimskoj crkvi, uz talijanskog (Torquato Tasso), francuskog (François-René de Chateaubriand) i njemačkog (Johann Wolfgang Goethe), i svog predstavnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.