Retrospektivna izložba “Ferdinand Holder – Srodne duše od Klimta do Schielea” koja obuhvaća oko 300 izložaka, najvažnijih radova iz svih razdoblja umjetničkog stvaralaštva te osobnih predmeta iz ostavštine najpoznatijeg švicarskog slikara 19. stoljeća od petka se može razgledati u Leopold muzeju u Beču.
Sveobuhvatna retrospektiva najznačajnijeg švicarskog slikara simbolizma i Jugendstila Ferdinanda Holdera postavljena na više od tisuću četvornih metara muzeja, dokumentira njegov život i rad iz svih razdoblja umjetničkog stvaralaštva.
Holder je, kako ističe direktor muzeja Hans Peter Wipplinger, kao eksponent simbolizma i Jugendstila te preteča ekspresionizma bio uzor mnogim slikarima bečke moderne Gustavu Klimtu, Kolomanu Moseru, Elbinu Eggeru-Lienzu, Oskaru Kokoschki, Egonu Schieleu pa se u sklopu izložbe može razgledati i nekoliko njihovih djela.
Izložba obuhvaća sto ulja na platnu, pedesetak crteža, dvije biste te osobne predmete od pisama fotografija, kataloga za izložbe, slikarskog pribora, glazbenih instrumenta do putovnice umjetnika. Izložen je i namještaj, tepih i lampe koje je austrijski arhitekt Jugendstila Josef Hoffmann izradio za interijer Holderova stana u Ženevi.
“Ova je izložba od posebnog značenja za Leopold muzej, temelji se na novim švicarsko-austrijskim znanstvenim istraživanjima i novim spoznajama te saznanjima o Holderovu životu i umjetničkom opusu, a mnogi izlošci prikazuju se prvi put te je po tome jedinstvena”, ocjenjuje Wipplinger.
Izložba je postavljena kronološki u nekoliko cjelina: dokumenti i osobni predmeti, autoportreti i portreti, krajolici oko 1900. godine, Holder i Bečka secesija, Dijalog sa Schieleom i njegove inspiracije Holderorom i druge. Posebna prostorija posvećena je ciklusu crteža posvećenih njegovoj muzi i ljubavnici Valentini Code-Darel (1873-1915), koja je mlada umrla od raka, što je Holdera jako pogodilo. Holder je, kako ističe Wipplinger, na poseban način crtežom, koji se prvi put prikazuju javnosti, izrazio tugu, očaj i bol, dokumentirao proces bolesti do smrt, što je u povijesti umjetnosti jedinstveno.
Veliki uspjeh Ferdinanda Holdera na izložbi Bečke secesije 1904. u Beču značio je za Holdera međunarodni prodor i priznanje, koje do tada nije imao u vlastitoj zemlji. Godine 1900. postao je član Bečke secesije, a četiri godine kasnije Berlinske secesije. Njegovi kasni ekspresionistički radovi donijeli su mu titulu najpoznatijeg švicarskog slikara Alpskog krajolika. Njegovo djelo “Ženevsko jezero” prodano je 2007. godine na dražbi u kući Sotheby’s za 10,9 milijuna švicarskih franaka, što je najveća cijena koju je dobio jedan švicarski slikar za svoj umjetnički rad.
Ferdinand Holder (1853-1918) bio je bliski prijatelj bernskog književnika Carla Alberta Looslia, koji je o njemu napisao i objavio nekoliko knjiga. Eksponati za izložbu posuđeni su iz 26 muzeja i zbirki u Švicarskoj, Njemačkoj i Francuskoj a jedan dio je i iz bečkih muzeja kao i iz vlastitog fundusa Leopold muzeja.
Izložba ostaje otvorena do 22. siječnja, a u povodu 100. obljetnice njegove smrti planira se velika izložba slijedeće godine u Bernu.
