Ove se godine navršava 800 godina od križarskog pohoda ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II. u Svetu Zemlju. Nakon dugih priprema i još dužeg odgađanja izvršavanja križarskog zavjeta koji je na njega prenio njegov otac, Bela III., Andrija je u kolovozu 1217. godine otplovio iz Splita prema Levantu, ušavši u povijest kao jedini ugarsko-hrvatski kralj, ali i hrvatski vladar uopće, koji je osobno sudjelovao u križarskim ratovima u Svetoj Zemlji.
Povodom te obljetnice 27. listopada, na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, u organizaciji Odjela za povijest HKS-a i Viteškog reda Svetog groba jeruzalemskog, održan je međunarodni znanstveni kolokvij.
800 godina križarskog pohoda Andrije II.- znanstveni kolokvij na Hrvatskom katoličkom sveučilištu
Dr. sc. Mirjana Matijević-Sokol o Tomi Arhiđakonu kao povijesnom izvoru za ove događaje
Za Narod.hr razgovarali smo s prof. dr. sc. Mirjanom Matijević-Sokol s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je u sklopu programa izložila temu “Peti križarski rat u Salonitanskoj povijesti”.
Upravo je 25. poglavlje “Salonitanske povijesti” Tome Arhiđakona jedno od najvažnijih povijesnih vrela za početak križarskog pohoda kralja Andrije 1217. Pohod je započeo iz Splita te je Toma kao suvremenik zabilježio ono što je imao prilike vidjeti. U Splitu je kralj proveo neko vrijeme čekajući zakupljeno brodovlje za prijevoz svoje vojske, a u tom je razdoblju umro splitski nadbiskup Bernard te je kralj pokušao sudjelovati u izboru njegovog nasljednika. Osim podataka o kraljevom boravku u Splitu, Toma donosi i druge podatke o njegovom pohodu u Svetu zemlju.
U svom izlaganju dr. sc. Matijević- Sokol analizirala je način na koji je Toma Arhiđakon u okviru svog djela prikazao događaje vezane uz ovaj Andrijin pohod.
„Toma je zabilježio neke podatke koje nalazimo samo kod njega, nema ih kod drugih autora“ istaknula je u razgovoru za Narod.hr, dodajući kako su svi ostali autori pišući o tome koristili i ponavljali ono što je izneseno kod Tome.
“Posebno mi je drago što se ovo događa upravo na Katoličkom sveučilištu”
Pedavanje prof. Matijević-Sokol održalo se u okviru sekcije „Socijalno-kulturni aspekti i utjecaji križarskog pohoda Andrije II“ u kojoj su sudjelovali i dr. sc. Hrvoje Gračanin (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu) s temom „Križarski pohod Andrije II u očima srednjovjekovnih pisaca“ te dr. sc. Zoran Ladić (Zavod za povijesne znanosti HAZU) s temom „O križarskoj vojni kao vidu hodočašća“.
Prof. Matijević- Sokol upitali smo i za njezin osvrt na organizirani znanstveni kolokvij.
„Mislim da je dobro takve prigodne godišnjice obilježiti” rekla je te se osvrnula na protekla izlaganja: “Imali smo prilike čuti izlaganja i kolega iz Mađarske koja su bila jako zanimljiva, kao i nove pristupe ovoj temi od strane mlađih kolega“.
Istaknuvši povezanost srednjovjekovne hrvatske povijesti sa zapadnim svijetom, te s Crkvom i papom poručila je kako joj je posebno drago da se ovaj događaj odvija upravo na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Dr. sc. Mirjana Matijević-Sokol, čiji je znanstveni rad posebno usmjeren na Tomu Arhiđakona i njegovu Salonitansku povijest, rođena je 1952. u Splitu gdje je završila klasičnu gimnaziju. Diplomirala je arheologiju i latinski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te je na istom fakultetu magistrirala i doktorirala povijesne znanosti s tema iz života i djela Tome Arhiđakona. Zaposlena je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uz više od sto objavljenih znanstvenih i stručnih radova te nekoliko knjiga sudjelovala je s predavanjima na šezdesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, a također joj je dodjeljena Nagrada Josipa Jurja Strossmayera, plaketa Sveučilišta u Zagrebu.
Osim navedenih tema, kroz svoj znanstveni rad dr. sc. Mirjana Matijević-Sokol bavi se pomoćnim povijesnim znanostima te hrvatskom srednjovjekovnom poviješću u cjelini.
Cjelodnevni program kolokvija sastojao se od četiri sekcije. Svaka od njih se bavila pojedinim povijesnim aspektom križarskog pohoda Andrije II. te se sastojala od nekoliko izlaganja i rasprave.
Na skupu je sudjelovalo jedanestero izlagača, a dvorana je bila ispunjena zainteresiranim gostima te velikim brojem studenata povijesti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
