Ekskluzivno na Narod.hr pročitajte izvadak iz knjige Jordana Petersona ‘Izvan reda – još 12 pravila za život’

Foto: Gage Skidmore, Verbum, montaža narod.hr

Dugo očekivani nastavak knjige Jordana Petersona 12 pravila za život svjetsku i hrvatsku premijeru ima u utorak, 2. ožujka 2021. godine, pod naslovom Izvan reda: još 12 pravila za život

Hrvatsko izdanje objavljuje se u nakladi Verbuma, a Hrvatska će biti jedna od desetak zemalja koje će prevedenu knjigu imati dostupnu u domaćim knjižarama na dan svjetske premijere.

U svjetskom bestseleru 12 pravila za život, prodanom u više od 5 milijuna primjeraka, klinički psiholog i proslavljeni profesor s Harvarda i Sveučilišta u Torontu dr. Jordan B. Peterson izložio je protuotrov kaosu u životu: vječne istine u kontekstu modernih tjeskoba. Njegovi su uvidi pomogli milijunima čitatelja i snažno odjeknuli svijetom.

Petersonova prva knjiga i u Hrvatskoj je doživjela izniman uspjeh. Hrvatsko izdanje 12 pravila za život, objavljeno u listopadu 2018. godine, još uvijek ne silazi s top ljestvica čitanosti, a do sada je doživjelo više izdanja s ukupnom nakladom od čak 33.000  primjeraka.

Peterson u ovom dugo očekivanom nastavku knjige 12 pravila za život ide dalje i pokazuje kako do smisla života dolazimo i izlazeći izvan onoga što poznajemo te prilagođavajući se svijetu neprestanih promjena. Previše kaosa dovodi u pitanje našu sigurnost, ali, jednako tako, previše reda dovodi do manjka znatiželje i kreativnog poleta. Knjiga Izvan reda poziva nas da ta dva temeljna principa stvarnosti – red i kaos – dovedemo u ravnotežu te nam otkriva duboki smisao koji možemo pronaći na razdjelnici tih putova.

U ovo vrijeme nestabilnosti i trpljenja Peterson nas podsjeća na izvore snage na kojima se svi možemo napajati, a koje on preuzima iz psihologije, filozofije te najvećih svjetskih mitova i priča. Nadahnut istinama drevne mudrosti, kao i osobnim iskustvima iz vlastitog života i kliničke prakse, Peterson donosi dvanaest novih načela koja čitatelje mogu usmjeriti prema odvažnijem, iskrenijem i smislenijem življenju.

Na Narod.hr-u možete pročitati ekskluzivni izvadak iz nove knjige Jordana Petersona:

“Ako je red mjesto na kojem se očituje ono što želimo – i to kada djelujemo u skladu sa svojom teško stečenom mudrošću – tada je kaos ono gdje nas sve što je neočekivano ili na što smo slijepi zaskače iz mogućega oko nas. Činjenica da se nešto dogodilo mnogo puta do sada ne jamči da će se isto i dalje događati na isti način. Uvijek postoji domena izvan i onkraj onoga što znamo i možemo predvidjeti. Kaos je anomalija, novost, nepredvidljivost, preobrazba, lom i, prečesto, pad, kad se ono što smo počeli uzimati zdravo za gotovo pokaže nepouzdanim. Ponekad se očituje nježno, otkrivajući tajne u iskustvu koje nas čini znatiželjnima, očaranima i zainteresiranima. Takva je pojava kaosa vjerojatna, iako ne i nužna, kada onom što ne razumijemo pristupimo dobrovoljno, s brižnom pripremom i disciplinom. Katkada se pak neočekivano pojavi na užasan način, iznenada, nenamjerno, i onda smo gotovi, raspadamo se, a možemo se ponovno sastaviti samo uz goleme poteškoće – ako i uz njih. (…)

***

Ljudi žele biti sretni, što je normalno. Puno sam puta duboko čeznuo za povratkom sreće – nadao se da ću je ponovno doživjeti – i sigurno nisam jedini. No ne mislim da je sreća nešto čemu treba težiti. Čineći tako, uletjet ćete ravno u problem ponavljanja zato što „sreća“ pripada onom ovdje i sada. Kad ljude postavite u situacije u kojima osjećaju puno pozitivnih emocija, oni postaju impulzivni i usredotočeni na trenutak.  Drugim riječima: „Kuj željezo dok je vruće“ – iskoristi priliku i učini nešto odmah, dok je sve u redu. No odmah nipošto nije sve, a sve, nažalost, treba imati na umu, barem u mjeri u kojoj je to moguće. Prema tome, čini se da sreća nije ono što dugoročno definira vaš život. Samo da raščistimo, ne niječem da je sreća poželjna. Ako vam se sreća nasmiješi, prihvatite je zahvalno i raširenih ruku (ipak, budite oprezni jer sreća nas čini i naglima i nepromišljenima). Što bi mogla biti sofisticiranija alternativa za sreću? Recimo da je to življenje u skladu s osjećajem odgovornosti zato što se tako sve postavlja kako treba za budućnost. Recimo i da u svojim postupcima morate biti pouzdani, iskreni, plemeniti i usmjereni na veće dobro tako da osjećaj odgovornosti možete valjano očitovati. Veće će dobro značiti istovremenu prilagodbu vašega ponašanja i ponašanja ljudi oko vas, kroz vrijeme, kako smo ranije tumačili. To je najveće dobro. Zamislite da taj cilj do kraja posvijestite; da ga izrazite kao svoj izričiti cilj. Tada se javlja pitanje: „Koje su psihološke posljedice toga?“ Prije svega, budite svjesni da većina pozitivnih emocija koje ljudi doživljavaju nisu rezultat nekoga postignuća. Postoji jednostavan užitak (točnije, zadovoljstvo) koji dolazi kada smo gladni i pojedemo dobar obrok, a postoji i složenije, ali srodno zadovoljstvo kada uspijemo u nečemu zahtjevnom i vrijednom. Zamislite, primjerice, završetak svoje srednje škole. Matura označava konačni uspjeh. Slavlje. No već sljedećega dana to je gotovo, a vi se već suočavate s novim nizom problema (jednako kao što ste gladni svega nekoliko sati nakon dobra obroka). Više niste glavni frajer u školi: sada ste najniži radnik ili ste na prvoj godini višega obrazovnog stupnja. Nalazite se u Sizifovu položaju. Trudili ste se i borili da svoju stijenu dogurate do vrhunca, a kad ste uspjeli, shvatili ste da se nalazite u podnožju planine. Postoji jedna gotovo trenutna preobrazba koja dolazi kao posljedica postignuća. Kao i impulzivni užitak, postignuće proizvodi pozitivnu emociju. No kao i užitak postignuće je nepouzdano. Javlja se novo pitanje: „Koji je uistinu pouzdan izvor pozitivne emocije?“ Odgovor je taj da ljudi doživljavaju pozitivnu emociju dok teže vrijednom cilju. Zamislite da imate neki cilj. Počnete mu težiti. Razvijete strategiju u odnosu na taj cilj i potom je primijenite. Provodeći tu strategiju, opazite da funkcionira. Eto, to najpouzdanije proizvodi pozitivnu emociju. Zamislite da nakon nekoga vremena stavovi i postupci koji najučinkovitije primjenjuju tu strategiju (u posve darvinovskom nadmetanju) konačno prevladaju nad svima ostalim. Zamislite da to može biti istinito i u psihološkom i u društvenom smislu, istodobno. Zamislite da se to događa u vašem životu, ali i tijekom stoljeća, interakcijama i razgovorima svih ljudi koji određene načine postojanja uzdižu do samoga vrha. To podrazumijeva nešto od ključne važnosti: nema sreće bez odgovornosti. Bez nje nema vrijedna i cijenjena cilja, nema pozitivne emocije. Mogli biste prigovoriti: „Vrijedan cilj, što to točno znači?“ Zamislite da stremite nečem što je ugodno, ali kratkoročno i trivijalno. Mudri dio vašega bića usporedit će tu težnju s drugim mogućim ciljem – ponašanjem koje je u najboljem interesu zajednice vaših budućih „ja“ i zajednice drugih ljudi. Možda si ne želite dopustiti da shvatite tu mudrost: ne želite preuzeti odgovornost – ne kad je tu neposredna, impulzivna usredotočenost na užitak. No varate se, napose na dubljim razinama svojega bića, ako mislite da ćete takvim izbjegavanjem doživjeti uspjeh. Mudre i drevne dijelove vašega bića, čija je najveća briga vaše preživljavanje, niti je lako prevariti niti ih se može ignorirati. No vi svejedno nastavljate težiti za svojim nevažnim ciljem, razvijajući prilično plitku strategiju kojom ga želite postići, samo da biste na kraju otkrili da taj cilj uopće nije nešto posebno, i to zato što vam nije dovoljno stalo do njega. Nije vam važan, ne zapravo. Osim toga, budući da ne slijedite cilj kojem biste doista trebali težiti, ujedno se osjećate krivim, posramljenim i nedostojnim. To nije pametna strategija. Ne funkcionira. Još nisam upoznao nekoga tko je osjećao zadovoljstvo znajući da ne čini sve što bi trebao. Mi smo vremenski osviještena stvorenja: znamo da neprestano i neizbježno igramo igru koja se ponavlja i koje se teško možemo osloboditi. Ma koliko se žarko htjeli osloboditi razmišljanja o budućnosti, ona je dio cijene koju plaćamo za izrazitu samosvijest i za to što sami sebe možemo zamišljati u različitim periodima života, od njegova početka do kraja. Zapeli smo s tim. Ne možemo pobjeći od budućnosti, a kad s nečim zapnete i ne možete od toga pobjeći, ispravan je stav dobrovoljno se okrenuti prema tomu i suočiti se s tim. To djeluje. Prema tome, namjesto kratkoročnih impulzivnih ciljeva treba vam cilj puno širih razmjera, a to znači da trebate postupati u skladu s ciljem koji je dugoročno svima u interesu.

Postoji ispravan način ponašanja – etika – i suđeno vam je s tim se boriti. Nema vam druge, morate promišljati o sebi kroz vrijeme, kao i o svima drugima kroz vrijeme, i neizbježno samom sebi polažete račun o svom dobrom ili lošem ponašanju. Ono što funkcionira u mnogostrukim vremenskim okvirima i u mnogostrukim okolnostima za mnoštvo ljudi (uključujući i vas) – to vam je cilj. To je etika u nastajanju koju je teško jasno izraziti, no njezino postojanje i posljedice neizbježne su i usto tvore neiskorjenjiv, dubok dio igre svega što postoji. Izvrsni su igrači privlačni. Privlačni ljudi privlače partnere. Što bolje odgovaramo tom obrascu – emergentnom obrascu – to je veća vjerojatnost da ćemo preživjeti i uspjeti zaštititi svoju obitelj. Teren za igru odabire igrače na osnovi njihova etičnoga ponašanja. Mi smo dakle biološki pripremljeni za to da pozitivno reagiramo na izvrsna igrača i da ga oponašamo – kao i na to da osudimo i odbacimo, čak i nasilno, prevaranta, varalicu i lašca. Na devijaciju od toga puta ukazuje vaša savjest – vaš instinkt za moralnu vrlinu. Kad vaše dijete namjerno obori protivnika u nogometu ili ne doda loptu slobodnom suigraču koji ima dobru priliku zabiti gol, namrštit ćete se. Osjetit ćete stid, a i trebali biste, zato što gledate dok netko koga volite izdaje nekoga koga volite – to vaše dijete izdaje sama sebe. Nešto se slično događa kada prekršite svoj osjećaj za ispravno. To je isti instinkt i najbolje je poslušati ga. Ako ne slijedite ispravan put, zalutat ćete, pasti s litice i gadno nastradati, a najdublji dijelovi vašega bića to jednostavno neće dopustiti bez protesta. Mogli biste racionalizirati: „Ovdje nema nikakve litice. Ne vidim nikakvu liticu u blizini. A litica s koje se neću strmoglaviti ni za deset godina daleko je od sada.“ No najdublji dio vaše psihe neumoljivo odvraća: „Takvo razmišljanje nije prikladno. Ne može funkcionirati. Ono što će se dogoditi za deset godina možda i jest daleko, ali i dalje je stvarno (treba pritom uzeti u obzir greške u predviđanjima). Ako nas dakle tamo čeka katastrofa, nećemo tu ciljati. Ne bez prigovora.“ Ako iz svoga ponašanja naslućujete da ipak naginjete u takvu pravcu, zbog toga ćete osjetiti krivnju – ako imate sreće i ako ste barem malo budni i pozorni. I Bogu hvala na tome. Ako su krivnja, sram i tjeskoba u najdubljem smislu cijena koju plaćamo za izdaju sama sebe, onda je smisao – smisao koji nas potkrepljuje – povlastica koju steknemo kad se čuvamo te samoizdaje. To je najvrednija od svih prilika koje čekaju tamo gdje su se drugi odrekli odgovornosti.”

Knjigu je moguće nabaviti u knjižarama Verbum i preko web knjižare www.verbum.hr, na linku ovdje.

O autoru:

JORDAN B. PETERSON autor je uspješnice 12 pravila za život koja je u svijetu prodana u više od pet milijuna primjeraka. Nakon što je desetljećima radio kao klinički psiholog i profesor na Harvardu i Sveučilištu u Torontu, Peterson je postao jedan od najutjecajnijih javnih intelektualaca u svijetu. Njegovi YouTube videozapisi i podcasti privukli su stotine milijuna slušatelja, a predavanja u sklopu promotivne svjetske turneje posjetilo je više od 250.000 ljudi. Autor je ili suautor više od stotinu znanstvenih akademskih radova. Živi u Torontu s obitelji.

Riječ nakladnika:

„Knjiga Jordana Petersona 12 pravila za život desetke tisuća hrvatskih čitatelja potakla je da učine konkretne korake k smislenijem i radosnijem životu. Raduje nas da će nastavak te Petersonove knjige pod naslovom Izvan reda imati istodobno hrvatsku i svjetsku premijeru te da će hrvatski čitatelji moći biti među prvima u svijetu koji će čitati tu knjigu.“ 

Petar Balta, glavni urednik

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr