Čitanje svetog Evanđelja po Marku
U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:
»Pazite! Bdijte jer ne znate kada je čas. Kao kad ono čovjek neki polazeći na put ostavi svoju kuću, upravu povjeri slugama, svakomu svoj posao, a vrataru zapovjedi da bdije. Bdijte, dakle, jer ne znate kad će se domaćin vratiti – da li uvečer ili o ponoći, da li za prvih pijetlova ili ujutro – da vas ne bi našao pozaspale ako iznenada dođe. Što vama kažem, svima kažem: Bdijte!«
Riječ Gospodnja.
Prvi puta u povijesti opća Crkva, kao i Crkva u Hrvata, dočekuje Božić sa gotovo zatvorenim crkvama, bez blagoslova obitelji i u najčudnijem općem ozračju do sada.
Svejedno, potreba za Riječi Božjom ostaje – onom iz Svetoga Pisma koje se čita na misi, a posebno potreba prave i žive Riječi – Krvi i Tijela Isusa Krista koje se podjeljuje u drugom dijelu mise za vrijeme pričesti. To je zasigurno nešto što najviše nedostaje vjerniku – nebeski Kruh Života.
Provedimo ovo Došašće, baš iz tih razloga, nikada bliži novorođenom Kralju i njegovoj majci Mariji koja ga je devet mjeseci nosila pod svojim srcem. Sam Bog se utjelovio u ženinoj maternici da bi osobno, u tijelu, pohodio čovjeka. Sigurno je imao dobrih razloga za to: preveliko čovjekoljublje sa svoje strane, a bijedno i izgubljeno stanje Adamovih potomaka, nas ljudi, s druge strane.
Tko može to prezreti ili biti prema tome indiferentan?
Došašće i njegov smisao
Došašće je vrijeme od otprilike 4 tjedna kroz koja se pripremamo za Božić, ali i za posljednje dane ovoga svijeta, tj. drugi Isusov dolazak. To molimo i za vrijeme mise u najslavnijem trenutku liturgije kada govorimo: „tvoj slavni dolazak iščekujemo“. Kada će to biti nitko ne zna, jer je Isus rekao da je „to u vlasti Oca nebeskoga“.
Prema tome, dvije su dominantne teme u Došašću, pa se stoga ono tematski dijeli na dva dijela. U prva dva tjedna Došašća se pripremamo i razmatramo o drugom Kristovom dolasku na Zemlju i njegovoj konačnoj pobjedi nad zlom i ovim svijetom. Posljednja dva tjedna, pred Božić, se pripremamo i razmatramo o prvom Kristovom dolasku na ovaj svijet kada je Bog, po blaženoj Djevici Mariji, ušao naš svijet.
To je bit Božića.
Zašto Isus poziva na bdijenje?
A današnje evanđelje poziva na bdijenje. Tko je onaj koji poziva na bdijenje? Bog, kojeg je slika Gospodar iz prispodobe. Koga se poziva na bdijenje? Čovjeka. Posebno onoga koji u srcu vjeruje u Isusove riječi iz evanđelja.
Ovo bdijenje nam je uvijek potrebno, ali posebno ovog Došašća 2020. godine.
Svijet u kojem živimo ušao u jedno nikada do sada viđeno duševno i duhovno mučno ozračje. To zahtijeva, posebno u vrijeme ove globalne pandemije i ‘zaključavanja svijeta’, da se Isusove riječi shvate ozbiljnije.
Bdjeti znači biti budan i stražariti nad sobom.
Zlo osvaja ljudska srca na različite načine: kroz vlastite slabosti, okolinu u kojoj se živi, kroz napasti, kroz medije, kroz stanje društva i njegove prihvaćene (ne)vrednote, ponekad čak i preko najbližih s kojima čovjek živi.
Zato treba bdjeti i stražariti, uvijek biti spreman za dolazak Gospodara. To je jedna od najvećih mudrosti života, premda je nije lako ostvariti uvijek kako bi čovjek htio i želio.
Vrijeme tjeskobe i kako biti radostan čekajući Božić
U ovo doba Došašća “pazimo na se da nam srca ne otežaju u proždrljivosti, pijanstvu i u životnim brigama”, da ne izgubimo pogled na onu nadnaravnu dimenziju života. Bdijemo ako brižno njegujemo osobnu molitvu i želimo da Božić bude ono što jest – izraz Božje ljubavi prema čovjeku.
Razmišljajmo o toj tajni s najvećom pozornošću, udubimo se u značenje ovoga Došašća, ostavimo tjeskobne osobne i globalne brige tamo gdje im je mjesto. Bog je iznad svega, iznad svake pandemije, iznad svakog zla, iznad svih ljudi zlih namjera – Njegova je prva i posljednja.
Bog upravlja i nadzire sva vremena – i ona najmučnija i najteža.
U ovom Došašću bdijući obratimo pozornost tko je taj koji dolazi, zašto je došao, zbog koga je došao i što je obećao. Gajeći tu vjeru i nadu u srcu, bdijući nad sobom, bit ćemo u ovom Došašću u neponovljivom zajedništvu i radosti s Bogom i bližnjima, te dočekati novorođenog Kralja kako su ga dočekali anđeli i pastiri – s radošću i pjesmom na ustima.
Tada će i Kristov drugi dolazak biti radosna vijest jer se uspostavlja vječno Božje kraljevstvo.
Liturgijska čitanja Prve nedjelje Došašća možete pročitati ovdje
Tekst se nastavlja ispod oglasa
