(FOTO) Klovićevi dvori: Velika izložba o 800 godina kulturne baštine Mađarske i Hrvatske

Zagreb, 24.9.2020 - U Galeriji Klovićevi dvori otvorena je izložba "Ars et virtus Hrvatska – Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine". Otvorenju je prisustvovao mađarski ministar ljudskih resursa Miklós Kásler. Uz ostalo, izložena je najstarija zastava Hrvatske iz 17. stoljeća, sporazum iz 12. stoljeća između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva Pacta conventa te Hrvatsko-ugarska nagodba i Zlatna bula, Bukovčeva slika "Dubravka" te kaciga i sablja Nikole Zrinskog. Foto HINA/ Dario GRZELJ/ dag

Izložba je trebala biti otvorena u vrijeme predsjedanja Hrvatske Europskom unijom, no zbog pandemije je odgođena.

Najstarija zastava Hrvatske, koja datira u 17. stoljeće, preciznije 1647. godinu, s natpisom Croatiae te grbom – šahovnicom Hrvatske Kraljevine, donedavno nepoznata, a posuđena iz privatne zaklade plemićke obitelji Esterházy u Austriji, kaciga i sablja Nikole Zrinskog iskovane od pozlaćenog željeza i mesinga iz Kunsthistorisches Museuma u Beču, gdje su izložene u Dvorskoj komori lova i oružja… To su neki od važnijih predmeta na izložbi “Ars et virtus Hrvatska – Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine” koja se sutra otvara u Galeriji Klovićevi dvori, piše jutarnji.hr

Do sada te predmete u Hrvatskoj nismo imali prilike gledati. Iako je djelomice tematski slična izložbi koja je govorila o povezanosti između Beča i Zagreba, koja se mogla vidjeti prvo u Klovićevim dvorima, a potom i u bečkom muzeju Belvedere, zapaža se niz razlika. Dok je na prvoj izložbi bio naglasak na djelima koja su nastala krajem 19. i početkom 20. stoljeća, na ovoj je izložbi raspon puno širi. Izložba je, inače, trebala biti otvorena u vrijeme predsjedanja Hrvatske Europskom unijom, no zbog pandemije je odgođena.

Bit će otvorena puna dva mjeseca, s početkom od 25. rujna, nakon toga se sva djela pakiraju te će od 16. prosinca do sredine ožujka sljedeće godine biti u Nacionalnom muzeju u Budimpešti. Dio je najvažnijih umjetnina posuđen za ovu izložbu upravo iz glavnog budimpeštanskog muzeja, primjerice slika “Hrt” koju potpisuje poznati mađarski umjetnik Mihály Munkácsy, 1888. godine. Ovaj je autor iznimno popularan u Mađarskoj, ali i šire, pandan je našem Vlahi Bukovcu, a od njega postiže čak i veće cijene na aukcijama. Izlaže se u Klovićevim dvorima Hrvatsko-ugarska nagodba te faksimil dokumenta Pacta conventa, koja govori o pravu ugarske krune na hrvatskim teritorijem, a za koju neki sumnjaju da je uopće i postojala.

Potom mramorni Putto s grbom obitelji Cipico s potpisom Ivana Duknovića, nastao oko 1480. godine, a koji se čuva u Muzeju grada Trogira i jedno je od najvažnijih djela renesansnog majstora, stvoren na dvoru Ludovika II. između 1523. i 1526., potom rad Otona Ivekovića “Poljubac mira hrvatskih velmoža kralju Kolomanu 1102.”, nastao 1906. godine, kao i Bukovčeva slika “Dubravka”, koja je otkupom mađarske vlade s Milenijske izložbe 1896. godine došla u posjed Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpešti. Jedan od najvažnijih izložaka svakako je škrinja svetog Šimuna. U originalu ju je napravio u drugoj polovici 14. stoljeća zlatar Franjo iz Milana, a faksimil je nastao oko 1950. Original se čuva u crkvi svetog Šimuna u Zadru, a faksimil u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, koji će biti i na izložbi u Klovićevim dvorima. Poklon je to, inače, Elizabete Kotromanić, supruge Ludovika I. Velikog. Govori o tome kako je tijelo svetog Šimuna došlo u Zadar.

Srebrna škrinja remek-djelo je zlatarske umjetnosti, a važna je među ostalim i zato što su na njoj prikazani prizori iz svakodnevice onodobnog Zadra. Izlaže se i faksimil Zlatne bule, koju čuva Hrvatski državni arhiv. Bulu ne posuđuju, no za prigodu su ove izložbe napravili faksimil.

Na izložbi su i predmeti iz riznice zagrebačke katedrale, kao što je plašt svetog Ladislava. Izlaže se i dio glave svetog Stjepana, originalno nastao u razdoblju gotike. No, biskupi su ga rastopili u 16. stoljeću, kako bi platili borce protiv Turaka, a kasnije su, kada je bilo više novca, naručili novi rad po originalu. Potom, razglednicom je, u dijelu izložbe za to predviđenom, pokazana Palača ravnateljstva Pošte i telegrafa u Zagrebu, 1902.-1904., čiji su autori Ernő Foerk i Gyula Sándy. Naime, nezaobilazna dionica jest i arhitektura, od dvoraca, preko javnih zgrada pošte i željeznica te ostalih markera urbanističkoga razvoja hrvatskih gradova, a za koje su zaslužni mađarski arhitekti i investitori. Izložba se u zasebnom dijelu bavi i Rijekom, te Crikvenicom i Opatijom.

Kako je izgledalo ljetovanje u Opatiji na početku 20. stoljeća prikazuje fotografija Ágnes Lukács iz 1904. s motivom poveće obitelji. Istražuje se i važnost pojedinih obitelji. Osim ratnih pothvata i junaštva, obitelj Zrinski se, primjerice, ističe sakupljanjem umjetničkih djela i knjiga, a njezini članovi kao književnici i pjesnici. Zrinski pripadaju i hrvatskoj i mađarskoj kulturi. U 18. i dijelom 19. stoljeću aristokratske obitelji Feštetić, Erdödy, Batthyány, Drašković, Pejačević, Janković i druge imaju posjede u Hrvatskoj i Ugarskoj, gdje su “kao naručitelji i mecene igrali ozbiljnu ulogu u povijesti veza dvaju naroda na području umjetnosti i kulture”.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/jutarnji.hr