Veliki nas petak poziva da Isusa prihvatimo, jer slavimo otajstvo Božjega prihvaćanja nas i tamo gdje sami sebe ne prihvaćamo – rekao je mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački u svojoj homiliji prigodom obreda Muke Gospodnje koje je na Veliki petak predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Pred okupljenim vjernicima u zagrebačkoj katedrali, biskup se na početku svoje homilije osvrnuo na evanđeoski tekst i Kajfino proroštvo: „Za vas je bolje da jedan čovjek umre za narod“ (Iv 11, 50; usp. Iv 18, 14). Kajfa i ne misli na narod, nego na čelnike i na njihov položaj. Ako se tako pristupa, tada je čovjek samo broj, a tada ni narod nema neku cijenu. I razumljivo je. Sve započinje od jednoga. Tamo gdje je jedan život nevažan, život kao život postaje bezvrijednim, jer se iznad života postavljaju neki drugi ciljevi – kazao je biskup Šaško.
Govoreći o trenutku kada Pilat Isusa izvodi pred okupljene i kaže: „Evo čovjeka!“ (Iv 19, 5), biskup je istaknuo da Isus u tom trenutku nije čovjek kakvoga se danas najčešće uzdiže, koji bi bio istican kao ideal; čovjek naslovnica i čovjek uspjeha po svaku cijenu, uspjeha često postignutoga preko leđa i života drugih ljudi. To je čovjek, nastavio je, koji prolazi kroz uska vrata, pšenično zrno koje je sposobno i spremno umrijeti za još nevidljiv plod; to je istinski čovjek u Pilatovu proroštvu.
Istaknuo je biskup i trenutak kada Pilat Isusu upućuje pitanje puno drugoga proroštva: Odakle si ti? (Iv 19, 9). Očito da je htio čuti nešto više i ne znajući snagu proroštva koje izgovara za nas, jer nama je upućeno pitanje: Odakle si? – napomenuo je biskup, dodajući da ako uronimo u sebe, na izvorište svojih misli, osjećaja, pokretača koji ne izgrađuju; ako dopremo do srca, za koje je Isus rekao da iz njega izlazi ono što nas onečišćuje, shvatit ćemo da nam u njemu treba svjetla.
To je, naglasio je biskup, veliko proroštvo pred unakaženim i neuglednim čovjekom, koje upućuje svakoga od nas do neuglednosti srca, da bismo se otvorili beskonačnosti i ljepoti Boga od kojega sve dolazi; da bismo odgovorili Pilatu odakle smo: od Boga, od Božje Riječi i Ljubavi, od Sina Božjega koji je Istina pred tobom. Samo ju trebaš prihvatiti.
Zar se sve naše suvremene drame ne svode na odnos prema Pilatovim rečenicama: na pitanje tko je čovjek i na pitanje odakle smo – upitao je biskup, te zaključio: Dok u ta pitanja ne unesemo istinu o stvorenosti i na istinu o ljubavi, zlo će odnositi žrtve i širiti tugu. Ljudska nastojanja mogu pokušati stvarati nekoga novog čovjeka, ali im je završetak uvijek u nasilju. I može se pokušati tražiti sreću daleko od Boga, ali je tada put povratka k istini i u Očev zagrljaj duži i bolniji.
Uz pomoćne zagrebačke biskupe, mons. Valentina Pozaića, mons. Ivana Šaška i mons. Miju Gorskog, u koncelebraciji su bili kanonici Prvostolnog kaptola zagrebačkog i prebendari Prvostolne crkve u Zagrebu.