(FOTO, VIDEO) Prvi susret Hrvatskog nadzemlja u 2019.: ‘Glazba: lijek i/li opijum?’

Foto: Hrvatsko nadzemlje

Glazba-lijek i/ili opijum tema je prvog susreta Hrvatskog nadzemlja u 2019. godini, održanog 16. siječnja u Velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, a gosti predavači, profesori na Umjetničkoj akademiji, su bili Frane Kuss i Boris Stanić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Susret je svojim pjevanjem animirao glazbeni sastav mladih Veritas aeterna.

Hrvatsko Nadzemlje projekt je Ureda za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije koji su osmislili i pokrenuli sami mladi u ožujku 2010. godine želeći upotrijebiti sve svoje talente da bi na kreativan način širili Radosnu vijest.

Na samom početku izveden je skeč „Holy fit“ u kojem su članovi Nadzemlja na humorističan način prikazali kako dobar odabir, u ovom slučaju duhovnih, pjesama pozitivno utječe na vaše tijelo i um, nakon čega je prikazana i nova rubrika Zanimljivosti. Potom je uslijedilo predavanje u kojem su na mnoga pitanja o glazbi i njezin utjecaj na čovjeka, kroz dijalog, odgovore dali Boris Stanić, predavač na umjetničkoj akademiji u Splitu, te Frane Kuss, dirigent i zborovođa u splitskom HNK te asistent na umjetničkoj akademiji u Splitu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Glazba je govor zvuka, zvonka radost koja utječe na naš emocionalni razvoj prateći nas kroz cijeli život, kao takva mora imati formu prilagođenu publici, mora biti nešto veselo, što nas uzdiže i opušta, a ne što nas opterećuje. Glazba je širok pojam, ali ritam i dva različita tona već ju daju, a to je gosp. Stanić i demonstrirao kad je uz pomoć publike koja je pljeskala u određenom ritmu bez instrumenta ´odsvirao` “We will rock you”, jednu od poznatih pjesama grupe Queen.

Glazba je opća kultura. Ne mora nužno biti vezana uz instrument, satkana je od zvukova života, trebamo ju osjećati u sebi i bitno je kako nam utječe na duh.

Uz to, prof. Stanić nadovezao se i na modernu duhovnu glazbu te istakao kako se liturgijska glazba odvaja od liturgije što je krivo, aranžmani pjesama nalikuju jedni na druge i pojavljuje se monotonost bendova, a za sve to krivi nedostatak edukacije. Kada kažemo riječ moderno mislimo i na napredak tehnologije koja omogućava da proizvedemo određene elemente koje ne možemo proizvesti instrumentima. Pjesma koja se najbolje prezentira u masi i ona u kojoj čovjek u tom trenutku pronalazi sebe, postaje hit, gledajući sa psihološke strane. Pitanje je hoćemo li se kasnije sjetiti tih hitova zbog same činjenice da su današnji tekstovi dosta kratki i plitki. Ipak, dodaje da samo vrijeme može definirati što je bilo i što jest kvalitetna glazba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prof. Frane Kuss u svom govoru ističe neispravnost klišeja „glazba je jezik kojeg svi razumiju“; ako je jezik, onda ga kao i svaki drugi trebamo naučiti, ne možemo krenuti od teorije, trebamo se prvo susresti sa stvari. Zvuk i ton nisu sinonimi. Glazba proizlazi iz duha pa tako do promjena u glazbi dolazi zbog promjena u duhu vremena. Čovjek ima sposobnost uočiti pravilnosti u prirodi, iste imitirati, dodati nekakav pljesak ili nešto slično te tako stvoriti oblik glazbe već u prvim vremenima svoga postojanja.

Osvrnuo se na pitanje koliko ima istine u znastvenim podacima da je za trudnice korisno slušati klasičnu glazbu i rekao da budemo pažljivi kad nam se negdje govori da je nešto znanstveno dokazano te da proučimo tko je to istražio, kada, gdje i koji su rezultati istraživanja jer su mnoga od njih lažna. Prof. Kuss usporedio je glazbu s arhitekturom gdje na vidljiv način možemo uočitii promjenu načina života te si figurativno predočiti promjenu glazbe koja je išla u korak s tim. Plesni ritam nije prigodan za korištenje u liturgiji, iako nije ljubitelj modernih duhovnih koncerata smatra da danas postoji, na tom području postoji, odmak. Kvalitetu glazbe čini njezin sastav, kompleknost i pamtljivost, a ne trivijalnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bitno je razumijeti melodiju. Na kraju je dodao da buci i pljesku nije mjesto u Crkvi pa ni za pljeskanje zboru na kraju Mise. Po završetkuu predavanja održala se i igra “Pogodi pjesmu” za predavače koju su oni uspješno riješili, a njome ujedno nasmijali publiku.

Nadzemljaši su i za ovaj susret pripremili, uz već navedeni, dva nova filma: “Mozart” i “Pjesma moga grada”, koji će uskoro biti dostupni na društvenim mrežama Hrvatskoga nadzemlja.
Cijeli susret animirali su mladi iz VIS Veritas Aeternae koje možemo čuti nedjeljom u studentskom centru bl. Ivana Merza koji se nalazi u studentskom domu dr. Franjo Tuđman.

Nakon predavnja održala se nagradna igra ” Ne zaboravi stihove”, s vrijednim nagradama sretnim dobitnicima.
Na samom završetku mladoj publici obratio se studentski kapelan i povjerenik za mlade Splitsko-makarske Nadbiskupije don Mihael Prović koji je imao poseban zadatak. Naime, na pozornicu je pozvao sad već bivšeg voditelja Darka Rapića, kojemu je nova voditeljica Danijela Jurčević uručila prigodni poklon zahvalnosti za njegov doprinos Hrvatskom nadzemlju u protekle četiri godine. Ispraćen je uz gromoglasan pljesak publike, a susret je završen prigodnom meditacijom i pjesmom.

Sljedeći, tradicionalno opušteni, susret Hrvatskog Nadzemlja održat će se 20. veljače pod nazivom “Valentinovo s Nadzemljem”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.