Za lokaciju kažnjeničke kolonije odabrano je jedno mjesto nazvano Sydney po lordu Sydneyu, tadašnjem britanskom ministru unutarnjih poslova, tj. glavnom čovjeku u vladi zaduženom za policiju i kažnjeničko-zatvorski sustav.
U Australiji danas živi veliki broj Hrvata koji su uspješni članovi društva.
Na današnji dan 1788. pristao je u Australiji prvi brod iz flote europskih doseljenika – kažnjenika, koji su trebali osnovati prvu europsku koloniju u Australiji. Bila je to tzv. Prva flota (First fleet) koja je prevozila uglavnom kažnjenike, ali i neke svojevoljno doseljene Britance. Put od Engleske (Porthsmouth) do Australije trajao im je čak 250 dana, a pristali su u Botany Bayu, zaljevu kojeg je 18 godina prije otkrio slavni James Cook.
Ukupno je pristiglo 11 brodova s 1487 ljudi, od čega 778 kažnjenika. Vođa ekspedicije – kapetan Arthur Phillip – odabrao je za lokaciju kažnjeničke kolonije jedno mjesto sjeverno od zaljeva i nazvao ga Sydney – po lordu Sydneyu, tadašnjem britanskom ministru unutarnjih poslova. Inače, Botany Bay, zaljev južno od Sydneya, dobio je ime po obilju botaničkih vrsta koje se u njemu nalaze. Tako ga je nazvao sam James Cook kad je vidio da je njegov brodski znanstvenik oduševljen raznolikošću tamošnje flore.
Hrvati u Australiji – treća najbrojnija neengleska zajednica
Hrvati u Australiji čine najmnogobrojniju zajednicu neengleskog jezika nakon Talijana i Grka. Onamo su počeli stizati oko 1800., a prvi zabilježeni doseljenici bili su John Lovrović, Aleksandar Severin, Fran Seguele, George Huslovich i John Unich.
Proces skupnoga doseljavanja Hrvata u Australiju započeo je nakon 1890. Većina se naselila u zapadnoj Australiji, sjevernom Queenslandu i New South Walesu. Najveća koncentracija hrvatskih doseljenika bila je u početku u naselju Boulder-Kalgoorlieju.
Do povećana zanimanja za iseljenje u Australiju dolazi nakon uvođenja restriktivne useljeničke politike u SAD-u početkom 1920-ih. Za vrijeme II. svjetskog rata useljavanje u Australiju zaustavljeno je, no nakon završetka rata opet je oživjelo. Među mnogobrojnim izbjeglicama i raseljenim osobama bila je i veća skupina Hrvata, a tijekom 1950-ih pridružuju im se i optanti iz Istre. Političku emigraciju od sredine 1960-ih nadomješta ekonomsko useljeništvo pa je idućih 10 godina razdoblje najdinamičnijega useljavanja u Australiju. Za razliku od predratnih godina, koje obilježuju povratni tokovi selitelja u domovinu, tzv. novi doseljenici dolaze pretežno s obiteljima.
U početku se u Australiju doseljuju Hrvati iz priobalja, posebice iz Makarskoga primorja i srednjodalmatinskih otoka. Poslije ih je više iz Međimurja, a danas iz svih hrvatskih krajeva. Središte okupljanja novih doseljenika postaju metropolitanska područja Sydneya i Melbournea.
Prema popisu stanovništva Australije 1991., u toj je zemlji bilo 60 768 osoba kojima je materinski jezik hrvatski. Stvaran broj hrvatskih iseljenika i njihove djece procjenjuje se na oko 250 000. Većina je politički, moralno i materijalno snažno poduprla uspostavu demokratske suverene Hrvatske. (enciklopedija.hr)
Tekst se nastavlja ispod oglasa
