Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, čiji je 13. svezak izašao iz tiska u nakladi Hrvatskog akademskog društva iz Subotice, predstavljen je u srijedu u Zagrebu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, u sklopu festivala povijesti Kliofesta.
Glavni urednik Slaven Bačić kazao je da se Leksikon koncepcijski nije odrekao imena Bunjevaca i Šokaca, imajući na umu da je to „mala, ali vrijedna grana“ na rubu hrvatskog etnikuma, te da obuhvaća njihovu kulturu bez obzira na političke granice.
Redakcija se odlučila na skromniji naslov leksikon, prema sadrži i značajan broj općih enciklopedijskih članaka koji su kontekstualizirani u odnosu na bačke Hrvate, kazao je Bačić.
Trinaesti svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, na 162 stranice donosi 180 natuknica koji su djelo 57 autora, dok je izradi svih dosadašnjih svezaka, čiji je rad započeo 2002. godine, sudjelovalo 159 autora koji su proizveli 1654 leksikonskih članka.
Izvršni urednik Tomislav Žigmanov kazao je da je kulturu bačkih Hrvata karakteriziraju dugotrajući ruralani procesi, od predturskih vremena, a u posljednje vrijeme djeluje četrdesetak kulturnih institucija i niz pojedinaca.
Kultura bačkih Hrvati, koji su u Srbiji predmet vrlo grubog nijekanja, ostala je uvelike nepoznata među autohtonim Hrvatima kao i onima s kojima oni žive, kazao je Žigmanov, naglasivši da je ona snažno zavičajno i lokalno određena.
Rad na Leksikonu u značajnoj mjeri je usustavio to znanje te ga učinio prisutnim u široj javnosti. Naime, prateći rad na Leksikonu pojavio se veliki broj zasebnih znanstvenih radova, više od 10 znanstvenih zbornika kao i prva stalna znanstvena publikacija Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih, kazao je Žigmanov.
Sve je to povećalo cjelovitost slike o bačkim Hrvatima, njihovu kulturnu i političku zrelost, te vidljivost u ukupnom životu, kazao je.
Zbornik se financira sredstvima dobivenim na javnim natječajima, a rad počiva na volonterskom pristupu pa cijeli trošak trinaestog sveska, primjerice, iznosi ne više od dvije i pol tisuće eura, rečeno je.
Predstavljanju su nazočili predstavnici Vlade RH i Hrvatskog sabora, a savjetnica Predsjednice Renata Margaretić Urlić podržala je rad na Leksikonu, istaknuvši da je pitanje bačkih Hrvata jedno od najvažnijih pitanja u odnosima Republike Hrvatske s Republikom Srbijom.
Hrvatska teži da Hrvati u Srbiji dostignu položaj koji u Hrvatskoj imaju Srbi, kazala je.
Izaslanica predsjednice Republike naglasila je da Hrvatska njeguje konstruktivan odnos, izbjegava političke konflikte i u prvi plan stavlja poboljšanje egzistencijalnih pitanja i unaprjeđenje općeg položaja Hrvata u Srbiji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
