U Moskvi je pred sam početak 2022. godine izišao Hrvatsko-ruski rječnik, profesora Artura Bagdasarova, prenosi hkv.hr.
Ime prof. dr. Artura Bagdasarova dobro je poznato hrvatskoj kulturnoj i znanstvenoj javnosti, posebice zbog toga što je tijekom posljednjih tridesetak godina obrazloženo i uporno branio status hrvatskoga kao standardnoga jezika Republike Hrvatske i nacionalnoga jezika Hrvata.
Za afirmaciju kroatistike u Rusiji i Hrvatskoj dobio je za 2009. godinu nagradu INA-e koja mu je uručena u Zagrebu 2010. godine. Stručne, znanstvene i publicističke radove objavljuje u hrvatskim i ruskim jezikoslovnim časopisima, tjednicima, zbornicima. Autor je dvadesetak knjiga i mnoštva radova iz područja kroatistike i armenske kulturne baštine. Često svoje priloge objavljuje i na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća.
U Moskvi je pred sam početak 2022. godine izišlo njegovo novo izdanje Hrvatsko-ruskoga rječnika. Recenzenti su poznati hrvatski slavisti dr. sc. Dubravka Sesar i prof. dr. sc. Josip Užarević, red. prof. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rječnik se sastoji od proslova (str. 6–7) i ustroja rječnika (10) na ruskom i hrvatskom, kratica (11), hrvatske abecede (13) te hrvatsko-ruskoga rječnika A–Ž (14–649). Na kraju rječnika, u dodatcima, naveden je kratak popis zemljopisnih imena (663–676), najčešćih kratica hrvatskoga jezika (650–662). Zatim kratka hrvatska gramatika na ruskom jeziku (677–713), tablica sprezanja pojedinih glagola (714–718) i popis literature (719).
Rječnik na 720 stranica obuhvaća više od 35 tisuća riječi i sveza riječi iz svih područja života. Za odabir građe poslužila je bibliografija (prijevodni, jednojezični, enciklopedijski, posebni rječnici i priručnici, gramatički opisi hrvatskoga jezika i dr.). Sve se navodi na koncu dvojezičnika te hrvatska suvremena periodika.
Leksik suvremenoga hrvatskoga jezika
U rječniku je predstavljen leksik suvremenoga hrvatskoga jezika. Uključeni su najrašireniji nazivi različitih znanstvenih područja, a također i dijalektni, zastarjeli, razgovorni, žargonski leksik. Primjerice, osim neutralnih standardnih riječi u Rječniku korisnik može naći dijalektne, većinom općepoznate riječi iz čakavštine i kajkavštine. Naprimjer, armaron, borša, pirun, pjat, pržun, tancati, žmul(j) i dr.; cajger, beteg, fijolica, norac, oblok, pajcek i dr.
Iza natuknice slijede nužni gramatički podatci, a onda ruske prijevodne istovrijednice te mnoge sveze riječi, brojni frazemi i njihovi ruski prijevodi.
Izbor leksika proveden je prema razlozima koji izlaze iz sadašnje lingvokulturne dvojezične situacije. Kao i neuvrštenosti pojedinih skupina riječi u prijašnjim dvojezičnicima.
Rječnik je namijenjen širokomu krugu korisnika – prevoditeljima, filolozima, profesorima, studentima slavistike. Ukratko, osobama koje zanima hrvatski jezik ili ga rabe u svojoj profesionalnoj djelatnosti.
