Hrvatski nakladnici s veseljem su dočekali zagrebački sajam knjiga Interliber koji ove godine traje punih šest dana, od 7. do 12. studenoga u 20 sati, kada zatvara svoja vrata.
Ove se godine, na 40. jubilarnom međunarodnom sajmu predstavlja više od 300 izlagača.
Iz godine u godinu gužve na spomenutom sajmu knjiga pokazuju kako ga željno iščekuju i građani, oni koji dolaze ne bi li kupili knjige po sajamskim, povoljnijim cijenama.
Čini se kao da svi hrle po knjige i ljubitelji su čitanja.
Kakvo je stvarno stanje stvari? Koliko često Hrvati uzimaju knjigu u ruke i čitaju?
Istraživanje agencije GfK iz 2017., provedeno na 1000 ispitanika, pokazuje kako nešto više od polovice Hrvata čita (barem jednu knjigu mjesečno). Sa sadašnjih 53% čitača stanje je nešto bolje od prošlih godina, kada se „čitačima“ izjašnjavalo 47% (2016.) ili 51% (2015.) ispitanika.
Obzirom na prostornu rasprostranjenost čitača, čini se da ih najviše ima u Primorju i Zagrebu, a u nešto manjoj mjeri čitaju Ličani i Slavonci. U Dalmaciji i na sjeveru Hrvatske čitača je 50%.
Prosjek u Hrvatskoj popravljaju visokoobrazovane osobe, osobe iz većih gradova, žene i mladi do 24 godine. Prema spomenutom istraživanju, u većim gradovima je 70% čitača, među ženama 65%, među mlađom populacijom 62%, a unutar visokoobrazovane populacije 69% njih čita barem jednu knjigu mjesečno.
Iako su sajmovi i rasprodaje knjiga dobro posjećeni, knjige koji prosječni Hrvati čitaju najčešće su posuđene. Najviše u knjižnicama, a zatim i od prijatelja. 38% ispitanika knjige kupuje, a 12% ih se odlučuje i na kupnju knjiga putem interneta.
Ipak, kada se odluče na kupnju, najveći broj to čini u knjižarama (53%), a sajmovi poput spomenutog Interlibera mjesto su za kupnju knjiga samo za 8% ispitanika.
Razlozi za posudbu knjiga i smanjenu kupovinu jesu dijelom i financijske prirode. Od četvrtine onih koji čitaju knjige njih 58% reklo je da bi ih na kupnju motivirale niže cijene knjiga, dok je 50% onih ispitanika koji nisu pročitali nijednu knjigu u mjesec dana reklo kako ih ništa ne bi potaklo na kupnju knjige.
Oni koji se nikada ne odlučuju na kupnju to uglavnom ne čine jer kažu kako im knjige ne trebaju ili ih ne zanimaju. Tako je odgovorilo 59% ispitanih.
Najčitanija je beletristika, a najmanje su čitani stripovi.
Gledajući autore, u najvećoj se mjeri biraju prijevodi stranih književnika. 40% ispitanika češće će posegnuti za time, a 26% ih u podjedanom omjeru bira i domaće i strane autore. Dok za prijevodima više posežu mlađi, domaće autore češće čitaju oni stariji od 55 godina te stanovnici Dalmacije i Slavonije.
Iako većina poseže za knjigama na hrvatskome jeziku (prijevodi ili domaća djela), 15% ispitanika posegnut će i za (stručnom) literaturom na engleskom jeziku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
