Jure Vujić: Obnoviti i gajiti hrvatsku politološku tradiciju

francuska
Foto: GK/B. Čović

U Zagrebu je 20. i 21. listopada ove godine u Matici Hrvatskoj, održan dvodnevni znanstveni skup u povodu 175. obljetnice postojanja Matice hrvatske: “Uloga Matičina nakladništva u oblikovanju hrvatskoga duhovno-kulturnoga identiteta” na kojem su sudjelovali brojni hrvatski znanstvenici i intelektualci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jure Vujić, pročelnik Odjela za politologiju MH, u svom je izlaganju „Uloga i doprinos Matice Hrvatske za razvoj i afirmiranje hrvatske politološke misli“ istaknuo kako je nužno obnoviti i gajiti hrvatsku politološku tradiciji i institucionalno osigurati generacijsko prenošenje takve tradicije.

Također je istaknuo da nakladništvo Matice Hrvatske od 1842. pa sve do danas pruža kronološki, sadržajno-sintetički i višeslojni uvid u razvoj i postupnu genezu hrvatske političke misli i to segmentarno u svim svojim idejnim slojevima koje možemo kategorizirati unutar svojstvene političke političke teorije unutar glavnih ideoloških glavnih matrica : od ilirskog sveslavenskog romantizma i, preko konzervativizma, liberalizma i narodnjaštva, socijalnog agrarizma i seljačkog republikanizma, nacional-revolucionarstva, državno-pravnog nacionalizma i pravaštva, sve do suvremenijih socijaldemokratskih idejnih struja i višeslojnog kulturnog i političkog nacionalnog pokreta Hrvatskog proljeća, sve do suvremenog modernog hrvatskog suverenizma od 90-ih pa na dalje.

Vujić je naglasio kako treba također i napomenuti deficitarnu ulogu stožerne mjerodavne odgojno-obrazovne institucije za takvu djelatnost, a to jest Fakulteta političkih znanosti koji već je od svojeg utemeljenja pa sve do danas u sklopu nove demokratske hrvatske zbilje po svojoj kadrovskoj strukturi i ideološkoj opredijeljenosti, odgovoran za sustavno generacijsko zapostavljanje hrvatske politološke tradicije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vujić je napomenuo kako je Matica Hrvatska, kao stožerna hrvatsku kulturna institucija unatoč svih povijesnih teških okolnostima, znala nadoknaditi tu veliku prazninu i nedostatak i to upravo zbog toga što je kroz stoljeća baštinila, prepoznavala i kapilarno društveno promicala značajna idejna stremljenja hrvatske političke tradicije N. Gučetića, A. Starčevića, Đ. Basaričeka, S. Radića, L. Polića, J. Andrića, J. Nagyja i F. Milobara. Posebno treba istaknuti i plodnu nakladničku djelatnost Matice Hrvatske u ratnim okolnostima u okviru NDH, koja je objavila djela političke znanosti koja danas još uvijek ostaju tabuizirani i nedovoljno znanstveno obrađeni , a koji pružaju jedan duboki uvid u tadašnja s poimanja na politološkoj razini, odnosa prema povijesti, pojedinca prema društvu, državi , ekonomiji a koja se mogu svrstati unutar specifične hrvatske državotvorne historicističke političke tradicije kroz djela Filipa Lukasa, Julije Makaneca, dr. Milana Šufflaya, Dr. Vinka Kriškovića, Dr. Kerubina Šegvića, Tias Mortigjija, Milivoj Magdića , Vilko Riegera, (koji su na tragu svojih suvremenika Ernst Jungera, Ernst von Salomona bili pobornici konzervativne revolucije u okviru europskog nacionalizma a koji su crpili iz radova Oswalda Spenglera, Carla Schmitta, Wernera Sombarta, Nietzschea,Ortege y Gasseta, Georgesa Sorela), Dr. Stjepan Buća, Dr. Ante Cilige, Mirko Kus-Nikolajeva te Aleksander Seitza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.