Građanska inicijativa Krug za Trg organizirala je deseti put javni skup na kojem je ponovila zahtjev za preimenovanjem Trga maršala Tita u Kazališni trg, čime se, kako su kazali, ispunjava rezolucija Hrvatskog sabora o uklanjanju tragova totalitarnih režima.
Josip Broz Tito, komunistički diktator, još uvijek, u 2016. godini, ističe se kao počasni građanin grada Zagreba, ali hrvatski se mediji zbog toga ne uzrujavaju.
Počasni građanin grada Zagreba postao je 1945. godine. Zagrebačka skupština i dalje ne odustaje od toga da “maršal Tito” i dalje ostane na tom popisu.
Po njemu se i danas zove trg na kojem se nalazi Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (na broju 15) a odmah do je Sveučilište u Zagrebu (na istoimenom trgu, broj 14), unatoč dugogodišnjim prosvjedima.
Kult druga Tita i njegovi štovatelji iz bivše Jugoslavije
Autobusi iz Makedonije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore svake godine početkom svibnja pristižu na plato ispred Muzeja povijesti Jugoslavije na Dedinju, u okviru kojeg je i kompleks Kuća cvijeća, posljednje počivalište diktatora Josipa Broza Tita, a stotine građana sa zastavama bivše države i nekadašnjeg Saveza komunista, Titovim fotografijama i odličjima nekadašnje socijalističke Jugoslavije u mimohodu odaju počast polažući cvijeće na njegov grob ili hodočasteći Kumrovec, njegovo rodno mjesto.
Većina posjetitelja priznaje da su “jugonostalgičari”, sjećajući se vremena dok je na čelu države bio Josip Broz Tito, uz koje ih, kako vele, “vezuju najljepše uspomene”.
Tko je bio Josip Broz Tito?
Josip Broz Tito bio je jugoslavenski državnik i komunistički vođa. Na čelo komunističke partije Jugoslavije došao je nakon Staljinovih čistki tridesetih godina prošlog stoljeća, u kojima je i sam sudjelovao.
Na vlast dolazi 1945. godine i bio je doživotni predsjednik komunističke Jugoslavije i lider komunističke partije te propale države. Umro je 1980. godine.
Danas, 26 godina nakon krvavog raspada Jugoslavije i 36 godina od Titove smrti nema još konsenzusa o Titovom značaju.
Činjenica je da je Josip Broz Tito za svoga života bio nedodirljiv, a kako reče lani Slavko Goldstein, Tito je bio antifašist samo četiri ratne godine, a odmah nakon rata 1945. uveo je Staljinove metode, zbog kojih je došao na ljestvicu najvećih zločinaca 20. stoljeća.
O siromašnom djetetu iz Kumrovca stvoren je socijalistički mit o hranjenju gladne braće i sestara svinjskom glavom.
Imao je sreću što je u Bombaškom procesu završio u zatvoru jer bi vjerojatno teško izbjegao mučenja i ubojstva komunista režima kralja Aleksandra 1929. godine.
Od sindikalnog dužnosnika uz pomoć Staljinovog NKVD-a (likvidacijama svih konkurenata) s godinama postaje vođa komunističke partije zalažući se za snažniju boljševizaciju KPJ.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata još je morao balansirati u odnosima između Saveznika i Staljina, ali nakon rata postaje diktator s apsolutnim moćima. Na vlasti je bio punih 35 godina. Svi protivnici Titovog režima bili su ušutkivani raznim metodama, između 1945. i 1948. protivnici su bili ubijani, a 1971. teror je malo popustio pa su protivnici u državi bili zatvarani, dok je Udba emigrante širom Europe i svijeta ubijala čak i nakon Titove smrti.
Narod se zastrašivalo vanjskim i unutarnjim neprijateljima, a Titu se pjevalo: “Tito je naše Sunce, Tito je naše srce, našoj sreći nigdje kraja, jer nas ista ljubav spaja” uz svakogodišnje grandiozne proslave njegovog rođendana. Njegovi podanici brižljivo su gradili kult ličnosti, mit o Titu.
Uvijek prikazan kao profinjeni gospodin u rukavicama, koji je savršeno plesao i grlio Sophiju Loren ili Elizabeth Taylor na Brijunima, njegovom skromnom ljetovalištu.
Ploveći skromnim stometarskim brodicama, s kubanskom cigarom u jednoj, a čašom najskupljeg konjaka u drugoj ruci, kapitalnim ubijenim primjercima divljeg svakovrsnog životinjskog svijeta i ergelom limuzina.
Ovaj skromni bravar bio je živi dokaz da je komunistički san o sreći i blagostanju moguć.
Ali samo za odabrane.
Među odabranima ističe se i Vesna Pusić službena kandidatkinja za UN koja je u svojoj kandidaturi napisala o sebi, lažno se predstavljajući kao osoba kojoj se zbog “društvenog aktivizma”, odnosno feminizma, 1979. godine u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji “prijetilo formalnim progonom” te je bila izložena “političkom pritisku i napadima”. A istina je – potpuno drugačija!
Otac Vesne Pusić, Eugen, bio je poznati sveučilišni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i bivši časnik sudac za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, a zatim i visoki jugoslavenski komunistički dužnosnik.
Lagodan život za vrijeme Titove komunističke diktature obitelji Pusić utisnuo je današnjoj kandidatkinji za tajnicu UN-a bezuvjetnu ljubav prema voljenom vođi – Josipu Brozu.
“Iz povijesne perspektive Josip Broz Tito je zaslužniji za Hrvatsku od Franje Tuđmana, rekla je 2007. ondašnja predsjednica HNS-a Vesna Pusić i kandidatkinja za ministicu vanjskih poslova.
Nije bila za micanje Titove biste s Pantovčaka “Ja bih to ostavila tamo gdje je bio”, rekla je Pusić, a proslavila se i sramotnom izjavom da na Bleiburgu “nisu svi nevine žrtve već nisu sudskim procesom proglašeni krivim” opravdavajući komunistički genocid.
Titov režim odgovoran je za smrt oko 570 tisuća ljudi. Odgovoran je poslijeratne zločinine u bivšoj Jugoslaviji – pokolj na Bleiburgu, pamte se križni putevi, pamti se Huda jama, pamte se koncentracijski logori poput Golog otoka, Stare Gradiške, pamte se progoni i ubojstva emigranata. Nažalost, jedan od najvećih zločinaca 20. stoljeća i danas u Hrvatskoj ima svoje sljedbenike.
Upravo je Titova vojska izgladnjivala, mučila, ubila i onda pobacala u jame, rovove, rudarska okna stotine tisuće osoba – kao da se ne radi o ljudima – kako bi bez imena i nadgrobnog spomenika bili izbrisani, kao da nikad nisu postojali, a hrvatsko je društvo podijeljeno upravo zato što obitelji stotina tisuća ubijenih i dalje imaju flaster na ustima kao i tijekom 45 godina komunizma.
Zato je danas s dobrim razlogom koordinator Kruga za Trg Ante Beljo pozvao građane da podrže inicijativu za potporu ministru Zlatku Hasanbegoviću, te da potpišu peticiju protiv kandidature Vesne Pusić za glavnu tajnicu UN-a.
Potpišite!
Tekst se nastavlja ispod oglasa
