Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je u četvrtak 30. prosinca 2021. godine mons. Ivana Štironju, kotorskog biskupa u Uredu zagrebačkog nadbiskupa, prenosi Zagrebačka nadbiskupija.
Mons. Štironja izvijestio je Nadbiskupa o prilikama katolika u Kotorskoj biskupiji te općenito o situaciji u Crnoj Gori.
Hrvati u Crnoj Gori
Podsjetimo, hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori spada u manjinske zajednice koje su ozbiljno ugrožene kao kolektiviteti već zbog malobrojnosti i raspršenosti u nekoliko etničkih arhipelaga, prenosi Manjinski narodi Crne Gore. Tome moramo dodati razne oblike asimilacije i diskriminacije kojima su ovdašnji Hrvati bili izloženi od 1918. do 2006. Hrvati u Crnoj Gori dijele se u tri skupine:
- Hrvati u Kotorskoj biskupiji,
- Hrvati u Baru i okolici,
- Hrvati u unutrašnjosti Crne Gore.
Hrvati u Kotorskoj biskupiji čine etnički arhipelag koji se sastoji od tri skupine:
A) Hrvati u zaljevu Boka kotorska, odnosno bokokotorski
Hrvati koji koriste i pokrajinski naziv Bokelji ,
B) Hrvati u Budvi i
C) Hrvati u Baru i okolici Bara. Malo je poznato da su Župa
U Boki kotorskoj ukupno živi 5.401 Hrvat, i oni čine 6,31% ukupnog stanovništva bokokotorskoga zaljeva. Većina bokeljskih Hrvata gradsko je pučanstvo, 3.951 (73,15% bokeljskih Hrvata), i čine 6,74% urbanog stanovništva u Boki kotorskoj. Ostalih 1.450 (26,85%) je seosko stanovništvo, i čine 5,39% cjelokupnog bokeškog seoskog stanovništva. Boka kotorska predstavlja koncentrat hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, jer u njoj živi 79,3% od svih crnogorskih Hrvata.
Kotorska biskupija (sufraganska Crkva Splitske Nadbiskupije)
U srpskim i crnogorskim historiografskim i inim knjigama i studijama nakon gore navedenih podataka slijedi prekid u iznošenju povijesnih činjenica. Naime, tada, u 6. stoljeću dolazi do doseljavanja Hrvata, a to se želi izostaviti. Hrvatsko naseljavanje Boke kotorske i Crne Gore još je uvijek tabu za ovdašnju sredinu.
Umjesto objektivnog pristupa povijesnoj građi, ovdje se o Hrvatima počinje govoriti tek u kontekstu novoga vijeka. Do tada kao da nisu postojali. Bizantski izvori, koji se inače obilno koriste, sada se mimoilaze kako se ne bi govorilo o Hrvatima. Arheološka vrela koja obilno svjedoče o doseljenju Hrvata i njihovu životu u prvim stoljećima nakon toga, također se ne koriste. Nasuprot tome, srpska komponenta iz vremena Nemanjića, premda se javlja kao osvajačka i okupatorska, naglašeno se ističe kao povijesna vrijednost.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
