Kuzma Kovačić ususret otkrivanju spomenika Franji Tuđmanu: ‘Kultura je ciljana žrtva one politike koja djeluje protiv dobra našega naroda’

Foto: Kuzma Kovačić u svom atelieru u Kučinama

U svjetlu zauzimanja za istinu i vrijednosti, s kojima umjetnost uvijek zajedno hodi, gledam i na sudbinu Oltara hrvatske domovine na Medvedgradu. Sramotnom, izdajničkom Mesićevom i Račanovom odlukom (kao i njenim prihvaćanjem od svih koji su došli nakon njih na čelo države) o ukidanju funkcije toga spomenika“, ističe za Narod.hr akademski kipar Kuzma Kovačić, s kojim smo razgovarali ususret otkrivanju spomenika Franji Tuđmanu.

Akademski kipar Kuzma Kovačić rođen je 1952. godine na Hvaru gdje je upravo predstavljao svoju veliku monografsku izložbu koju je kako kaže, posjetilo preko 60.000 posjetitelja, što ju čini ne samo jednom od najposjećenijih izložbi, već i uspješnijom od ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara. Njegovo najnovije autorsko djelo, spomenik prvom predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu bit će postavljen, u središtu Zagreba, u Ulici hrvatske bratske zajednice, gdje će zamijeniti glasovitu piramidu “Granit koji pamti”.

Kuzmi Kovačiću, koji je profesor kiparstva u trajnom zvanju na Umjetničkoj akademiji sveučilišta u Splitu, ovo će biti treći i najveći spomenik dr. Franji Tuđmanu, a prvi spomenik nalazi se u Škabrnji, dok je drugi spomenik postavljen u Velikom Trgovišću.

Oltar i ambon na Bleiburškom polju, spomenik Gojku Šušku u Širokom Brijegu, vratnice hvarske katedrale, oltar hvarske katedrale, oltar hrvatskoj domovini, spomenik papi Ivanu Pavlu II., spomenik hrvatskoj slobodi u Čapljini, kip bl. Alojzija Stepinca u Zagrebu i reljef sv. Ivana Pavla II. u Nadbiskupskoj palači u Splitu samo su neki od brojnih javnih (spomeničkih i sakralnih) kiparskih djela Kuzme Kovačića.

Akademski kipar Kuzma Kovačić priredio je preko 60 samostalnih izložaba te je izlagao na više od 200 skupnih izložaba u Hrvatskoj i inozemstvu. Djela mu se nalaze u nacionalnim galerijama i muzejima, ali i Papinskoj zbirci u Vatikanu.

Za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2012. godine, a od 2017. godine vitez je papinskoga viteškoga reda Svetoga groba jeruzalemskoga. Kuzma Kovačić je također predsjednik hvarskog ogranka Matice Hrvatske i redoviti član družbe ‘Braće hrvatskoga zmaja’.

Narod.hr: Gospodine Kovačić, trenutno ste na Hvaru gdje predstavljate svoju veliku monografsku izložbu s preko 180 izložaka povodom 150. obljetnice organiziranog turizma u gradu Hvaru. Što biste proglasili presjekom vašeg višedesetljetnog opusa?

Kuzma Kovačić: Ta izložba u drevnome obnovljenom Hvarskom arsenalu doslovni je presjek kroz moj četrdesetgodišnji kiparski opus. Izloženo je , eto, i nekoliko mojih davnih, prvih radova, jedan je napravljen još za studija na Akademiji u Zagrebu. Izloženo je dosta skica i studija za skulpture, spomenike i sakralna djela, crteži i modeli hrvatskoga optjecajnog kovanog novca kune i lipe te modeli nekih medalja i prigodnoga kovanog novca, crteži – skice za skulpture, nekoliko modela i maketa za spomenike (ostvareni ili neostvareni), nekoliko portreta (poprsja), a najveći dio čine moje „kiparske pjesme“ – skulpture i reljefi slobodnoga oblika. U izložbu je uključeno i nekoliko mojih djela u Hvarskoj katedrali, a nad hvarskim glavnim trgom postavljena je svjetlosna instalacija. Tako je čitav grad, njegovo središte, prostor moje izložbe. U svemu izloženo je 186 djela (kipovi, crteži i instalacije).

Foto: Kuzma Kovačić, otvaranje izložbe na Hvaru

Želio sam svome rodnome gradu Hvaru, ljudima s kojima sam živio i rastao, pokazati što sam i kako radio – na zajedničku radost. Hvar je također i veliko hrvatsko turističko središte na Jadranu, pa je tako mnogo ljudi iz svih krajeva svijeta vidjelo izložbu i doživjela je kao pravo iznenađenje. Izložbu je posjetilo preko 60 000 posjetitelja, pa je slobodno možemo nazvati najposjećenijom izložbom danas u Hrvatskoj. Imala je više posjetitelja nego čitave ovogodišnje Dubrovačke ljetne igre.

Zapravo, presjek kroz moje kiparsko djelo govori o tome da sam se bavio svim kiparskim vrstama i disciplinama i oblikovao kipove u brojnim različitim tvorivima nastojeći dati prilog obrani i obnovi kiparstva, vratiti tu drevnu umjetnost njenoj pravoj naravi te posvjedočiti pred svijetom o njenu izvoru i smislu. To sam pred godinu dana učinio i samostalnom izložbom u Rimu, koja je održana pod pokroviteljstvom Papinskoga vijeća za kulturu.

Narod.hr: Osim u Hrvatskoj, vaša se djela nalaze u značajnim galerijama i muzejima kao i u Vatikanu. Na koji su način, za Vas osobno, isprepletene vjera i umjetnost te kakav je njihov međusobni odnos u suvremenom, postmodernom razdoblju?

Kuzma Kovačić: Jednostavno, moja se kiparska umjetnost rodila iz vjere. Kad sam osjetio poziv, u gimnazijskim danima, mislio sam upravo na to da bih kroz umjetnost mogao svjedočiti o svojoj i našoj kršćanskoj, katoličkoj vjeri, u nadi da bih tako mogao biti bliže Bogu. Utjelovljenjem Sina Božjega i umjetnost je postala (i zauvijek ostala) – nova. Po utjelovljenskome principu po kojemu i sama postoji i djeluje, umjetnost, a osobito kiparstvo, najizravnije očituje i posreduje tu veliku radost i nadu ljudskim naraštajima kroz dvije tisuće godina. Znajući to, postavio sam sebi zadaću da tako bude i danas, u našoj suvremenosti. Nastojao sam svoju vjeru utkati u samu bit kiparske forme, prihvaćajući nadahnuće odozgor. Koliko zahtjevna zadaća!

Znamo, međutim, da u tzv. suvremenoj umjetnosti (onoj koja samo sebi dopušta to ime), kršćanska vjera veoma rijetko prebiva. U općem relativizmu postmoderne vjera je zastrta velikim zastorom i zaboravlja se na Tvorca svega vidljivoga i nevidljivoga, dakle i umjetnosti same. Umjetnost tako zdušno radi na vlastitoj propasti. Ali, ne i svi umjetnici, jer se neki još uvijek raduju biti sustvaratelji Božji.

Narod.hr: Jedan od vaših najvažnijih radova jest spomenik Oltar domovine, posvećen svima koji su se kroz povijest žrtvovali za slobodu domovine, posebice braniteljima. Poznato je da su Mesić i Račan donijeli odluku o napuštanju spomenika. Iz perspektive očuvanja istine i vrijednosti, koliku žrtvu su umjetnici dali za očuvanje hrvatske baštine, a koliko je kultura i sama žrtvom neriješenih sukoba u mladoj hrvatskoj državi?

Kuzma Kovačić: U svjetlu zauzimanja za istinu i vrijednosti, s kojima umjetnost uvijek zajedno hodi, gledam i na sudbinu Oltara hrvatske domovine na Medvedgradu. Sramotnom, izdajničkom Mesićevom i Račanovom odlukom (kao i njenim prihvaćanjem od svih koji su došli nakon njih na čelo države) o ukidanju funkcije toga spomenika kao mjesta davanja počasti hrvatskoj državi i svima koji su se kroz povijest za Hrvatsku žrtvovali, ostaje na samome spomeniku, dakle na umjetnosti i umjetniku, da brane te vrijednosti i istinu. I to činimo, evo, već 18 godina. Kad su kroz protekle godine razni „mudraci“ htjeli maknuti spomenik s Medvedgrada, rekao sam da to mogu učiniti samo preko mene mrtvoga. Taj su spomenik napustili, jer je podignut i za onih pola milijuna Hrvata koje su komunisti zajedno s četnicima ubili koncem i nakon II. svjetskog rata. Pola milijuna! Da bude jasnije, toliko je bilo ono mnoštvo na nedavnom dočeku hrvatske nogometne reprezentacije u Zagrebu. Mnogi su se umjetnici žrtvovali za istinu, sjetimo se samo života Ive Dulčića, i tako čuvali i stvarali hrvatsku baštinu, hrvatstvo samo. I ne razumijem, zaista, sve one nadziratelje umjetnosti, njihovo neumorno nasilje. Ta znaju, vjerujem, da je „slava umjetnosti neprolazna“, a time i sve ono za što umjetnost svjedoči. Tu nikakava pamet, nikakvo lukavstvo ni sila ni vlast ne pomaže.

Tako je i s kulturom danas u Hrvatskoj, ona je žrtva. I to ciljana žrtva one politike koja djeluje protiv dobra našega naroda i koja zna da kulturnim krivotvorbama može poljujati same temelje identiteta, opstojnost naroda i nacije. To je mnogo jače oružje od topova i novca. Zato su pravi otpori nasilju uvijek prvo dolazili iz prostora kulture, prostora slobode. I tako će nužno biti opet.

Foto: Zoran Alajbeg, spomenik dr. Franji Tuđmanu

Narod.hr: Vaš najnoviji rad jest spomenik prvom predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu koji će uskoro biti postavljen u središtu grada Zagreba. Koliko Vam je zadaća bila zahtjevna i kako ste odlučili što će Vam biti cilj ovog autorskog djela?

Kuzma Kovačić: Zadaća je bila uistinu vrlo zahtjevna. Na njoj radim već dvije godine i sad sam se približio samome koncu. Najprije, velika je to odgovornost, profesionalna i, naravno, ljudska. Umjetnik je posredovatelj, komunikator zajedničkih vrijednosti i osjećaja čitave jedne zajednice, u ovom slučaju hrvatskoga naroda. Teret odgovornosti u profesionalnom smislu je tim veći što sam do sad već napravio dva spomenika predsjednika Tuđmana, onaj u Škabrnji (prvi u Hrvatskoj, 2001.) i onaj u Velikom Trgovišću (u Predsjednikovu zavičaju, 2015.). Osim toga, same dimenzije izmodeliranoga kipa su tolike (4,25 m) da je to i fizički i vizualno teško bilo savladati. Svejedno, kip mora biti neupitno lijep, vrijedno kiparsko umjetničko djelo. I konačno, nakon 20 godina od usnuća Prvoga hrvatskog predsjednika i tvorca hrvatske suvremene države, podižemo mu u znak zahvalnosti spomenik u glavnome hrvatskome gradu. Naša zahvalnost za ponovo osvojenu slobodu je smisao i cilj podizanja ovoga spomenika – kipa dr. Franje Tuđmana. Taj spomenik je, ujedno, i simbol zahvalnost svim našim braniteljima koje je tvorac hrvatske države vodio te simbol naše ljubavi prema Domovini. A onaj posebni cilj koji želim podijeliti s našim ljudima, koji je utkan u tvorivo i formu ovoga kiparskog djela, jest – nada, uvijek živa nada hrvatskoga čovjeka. Ona nada koju je izrazio pred kraj svoga ovozemaljskoga života gospodin Predsjednik riječima: „Ostaje narod!“.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr