Ruđer Bošković bio je veliki hrvatski znanstvenik, ali i ugledni pisac o čijem se književnom radu manje zna, a želeći približiti njegovo literarno djelovanje i misli širim slojevima hrvatskog stanovništva Matica hrvatska (MH) objavila je knjige “Pisma, pjesme i rasprave” i “Pomrčine Sunca i Mjeseca” predstavljene danas u Zagrebu.
Riječ je o dvjema zbirkama izabranih djela toga matematičara, astronoma, geodeta, fizičara i filozofa objavljenima u sklopu Matičine biblioteke “Stoljeća hrvatske književnosti” posvećene pisanoj baštini hrvatskog jezičnog izraza kojoj je cilj objaviti sva važnija djela hrvatske književnosti. Do sada ih je od 500-tinjak objavljeno oko 120.
“Bit je hrvatske književnosti da širi granice jezika, a bit je jezika da omogući i svoje esetsko funkcioniranje, odnosno književnost. Stoga je sadašnje uredništvo edicije odlučilo u taj ugledni niz uvrstiti i one koji su svojim znanstvenim prinosom formirali hrvatski jezik”, kazao je potpredsjednik MH i urednik edicije Ante Stamać na predstavljanju u Društvu hrvatskih književnika (DHK).
“Hrvatskom su jeziku mnogi jamčili život, a jedan od njih je i Ruđer Josip Bošković, najveći Hrvat koji je ikada živi koji je pripadao vrhunskom sloju intelektualaca onoga doba”, dodao je.
Bošković je pisao na engleskom, francuskom i latinskom jeziku, ali nije zaboravio ni hrvatski, istaknuo je Stamać, kao što je vidljivo u zbirci “Pisma, pjesme i rasprave” koja na 1.035 stranica donosi pisma koja je Bošković na hrvatskom jeziku pisao sestri Anici, te na talijanskome braći Bartolomeju i Božidaru te drugima, umetnuvši namjerno u talijanski tekst pasuse i rečenice na hrvatskome.
Pjesme su posvećene važnim događajima i ljudima vezanim uz njega, dok je od rasprava u zbirku uvrštena prvi puta u cjelini prevedena s latinskog na hrvatski jezik “O zakonu sila” i druge.
“Pomrčine Sunca i Mjeseca” znanstveni je prikaz astronomije u stihovima. Riječ je zapravo o Boškovićevu znanstvenom djelu iz astronomije “De Solis ac Luna defectibus” objavljenom u Londonu 1760. U njemu po uzoru na rimske književnike Lukrecija i Vergilija na preko 700 stranica u stihovima tumači prirodne, kozmološke i mitološke fenomene, obrazlažući, povezujući i uspoređujući vlastita zapažanja s tada aktualnim prirodno-znanstvenim teorijskim postavkama Newtona, Keplera, Kopernika, Galilea.
Knjige je priredio teoretičar i povjesničar znanosti Stipe Kutleša koji je napomenuo kako su, iako je Bošković danas manje poznat po svojim književnim djelima, njegovi suvremenici držali do njegova književnog rada. “I sam Bošković govorio je da je taj dio njegova stvaralaštva možda jednako važan, ako ne i važniji od onog znanstvenog. Nadamo se da će ga te dvije knjige približiti kao književnika i u suvremenoj kulturnoj percepciji”, kazao je Kutleša.
Ruđer Bošković rođen je u Dubrovniku 1711., a umro 1787. godine u Milanu. Bio je pripadnik isusovačkog reda, a bavio se matematičkim problemima. Dao je znatan broj teorema iz trigonometrije, a prvi je izveo četiri osnovne diferencijalne formule sferne trigonometrije. Objavio je više knjiga, među njima, znamenitu knjigu “Teorija prirodne filozofije”. Bio je poznat i kao prevoditelj, a za suvremeno shvaćanje njegova života i djela važna su i njegova diplomatska pisma kao i ona upućena obitelji i rodbini, napomenuo je Kutleša.
