Ovogodišnju književnu nagradu “Dubravko Horvatić” za prozu dobio je Šimun Šito Ćorić, nagradu za pjesništvo Jurica Čenar, a za istraživačko-povijesni rad nagrada “Ljubica Štefan” pripala je povjesničaru Mariju Jarebu.
Šimun Šito Ćorić nagradu je dobio za zbirku proza “S Bogom je lako, ljudi su problem”, dok je nagrada za pjesništvo pripala pjesniku Gradišćanskih Hrvata Jurici Čenaru za cjelokupan opus.
>Hitrec: Hrvatsko slovo umoreno je u doba ‘nacionalne’ hrvatsko-srpske koalicije
Povjesničar Mario Jareb dobio je nagradu “Ljubica Štefan” za istraživačko-povijesni rad. Nagradu tradicionalno uručuje Hrvatska kulturna zaklada na Dan Hrvatskoga slova, 28. travnja, na obljetnicu izlaska prvoga broja toga hrvatskog tjednika za kulturu, koji se pojavio 28. travnja 1995. godine.
Govor Stjepana Šešelja
”Hrvatskom slovu, nakon dvadeset osam godina izlaženja, 1995. – 2022 bez i jedne napisane i izgovorene riječi! – Ministarstvo medija i kulture RH jednostavno je uskratilo novčanu potporu i onemogućilo disanje i Hrvatsko slovo je ugušeno.
Ali, uludo je zasjekao Croatocidno-Slovocidni mač, jer napisani i u Hrvatskomu slovu
objavljeni tekstovi i dalje se nalaze na stranicama Hrvatskoga slova, koji se mogu čitati u
svkoj boljoj knjižnici u Hrvatskoj i Herceg Bosni, kao i u Hrvatskomu domu u Tivtu, u Boki
kotorskoj.
>Javor Novak: Tomašević ukinuo najam prostora, a ministrica kulture financijsku potporu Hrvatskom slovu
Na našu veliku žalost, većinu medija koji se od tada objelodanjuju u Hrvatskoj, ne možemo
zvati hrvatskima, jer oni to uistinu nisu, a danas su većinom prodani i u stranome su
vlasništvu i samo su sredstva za razbijanje hrvatskoga identiteta i mentaliteta, što sve skupo plaćaju hrvatski čitatelji, slušatelji i gledatelji – televizijâ, radijâ, portala i raznih tiskovina.
Iz te goleme skupine mogli bismo izdvojiti tek nekoliko časnih iznimaka. Hrvatska se ne može danas upoznavati pod novo-versajskom oznakom zapadnoga Balkana ili regije, pod tim novim oblicima novo-yugoslovenskog nasilja nad hrvatskim nacionalnim,
državnim i kulturnim identitetom.
Temeljni uvjet napretka Hrvatske i Hrvata na svojoj zemlji je povezanost i jedinstvo
domovinskih i iseljenih Hrvata. A jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske je zasigurno u temelju hrvatskog identiteta i svi koji rade protiv toga jedinstva rade o glavi Hrvatske.
…Ne dopustimo predsjedniku hrvatske vlade i ministrici medija i kulture da se ispričavaju
nedostatkom novac, jer za ovakvu svrhu novaca mora biti!
Jer, tjednik za kulturu i kulturnu politiku je sredstvo za obranu hrvatskoga nacionalnoga i kulturnog identiteta! S Hrvatskim slovom Ministarstvo medija i kulture uništilo je hrvatske kulturne ustanove, koje smo gradili zajedno s Hrvatskim slovom, od 1995.:
– tjednik za kulturu Hrvatsko slovo (1350 objavljenih brojeva)
– knjižnica HS (45 objavljenih naslova)
– knjižnica Djela hrvatskih književnika (50 objavljenih naslova)
– knjižnica Oratio pro Croatia (7 objavljenih naslova)
– knjižnica za mladež HS (2 objavljena naslova)
– Galeriju AZ ( preko 150 izložaba suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika)
– tribina Hrvatsko slovo uživo (održavana svakoga četvrtka – s aktualnim temama iz područja
kulture (književnosti, kazališta, filma, likovnosti, glazbe… te aktualnih tema iz
gospodarstvenog ili političkoga života)
– nagrada za prozu i poeziju Dubravko Horvatić
– nagrade za povijest Ljubica Štefan
– prekinut je, u 59. nastavku, Osobni dnevnik dr. Franje Tuđmana (priredila Ankica Tuđman)
” Ipak – nagrada za prozu i poeziju Dubravko Horvatić i nagrade za povijest Ljubica Štefan – preživjela je, zahvaljujući Hrvatskoj kulturnoj zakladi, Privrednoj banci Zagreb i prijateljima hrvatske kulture u zemlji i u svijetu.
Te nagrade obilježavaju ovaj Dan Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova, jer se dodjeljuju zaslužnicima hrvatske znanosti, pjesništva i proze.
