NASA tražila savjet teologa i svećenika glede mogućeg susreta s izvanzemaljskim životom

epa07672268 A handout photo made available by the National Aeronautics and Space Administration (NASA) shows the Moon limb and 'Eagle' Lunar Module during ascent over Mare Smythii with the Earth seeen on the horizon on 20 July 1969 (issued 25 June 2019). The year 2019 marks the 50th anniversary of the first moon landing, an event seen as the peak of the United States' space program of the 1960s which put an end to the so-called 'Race to Space' between the Cold War rivals the US and the Soviet Union, that once was triggered by the USSR's 04 October 1957 launch of the 'Sputnik 1' satellite. NASA astronaut Neil Armstrong made history when he stepped out of the Apollo 11's 'Eagle' landing module on 21 July 1969 and left the first human footprints on the moon. EPA/MICHAEL COLLINS/NASA HANDOUT ATTENTION: For the full PHOTO ESSAY text please see Advisory Notice epa07672247 HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES

NASA je godinu dana provodila program koji je nazvan “Društvene implikacije astrobiologije”, a pokušao je odgovoriti na pitanja poput “kako bi otkriće izvanzemaljskog života utjecalo na percepciju Boga?” ili pak “trebaju li religije promijeniti svoje doktrine ako se otkrije život izvan Zemlje?”

Na sveučilištu Princeton, u sklopu njihovog Centra za teološka istraživanja, prije otprilike pet godina NASA je bila okupila 24 posebna savjetnika – primarno teologa – koji su imali zadatak proučiti kako bi otkriće izvanzemaljskog života utjecalo na pripadnike raznih religija diljem svijeta, prenosi Bug.hr. Stručnjaci za razne religije godinu su dana radili na ovom projektu. Osnovni je cilj bio uklopiti alate i znanstvena otkrića s kraja 20. i početka 21. stoljeća u odgovore na vječna pitanja kojima se religije bave već stotinama ili tisućama godina.

Program je bio nazvan “Društvene implikacije astrobiologije”, a pokušao je odgovoriti na pitanja poput “kako bi otkriće izvanzemaljskog života utjecalo na percepciju Boga?”, “kako bi se to otkriće usuglasilo s biblijskom pričom o stvaranju” ili pak “trebaju li religije promijeniti svoje doktrine ako se otkrije život izvan Zemlje?”. U konačnici, kako doznaje The Times, ne bi se mnogo toga promijenilo.

Astrobiologija i kršćanska doktrina

Anglikanski svećenik i teolog s Cambridgea Andrew Davison jedan je od 24 odabrana stručnjaka koji su sudjelovali u ovom programu, a na temelju svojih je istraživanja napisao i knjigu “Astrobiologija i kršćanska doktrina”, koja će uskoro biti objavljena. U njoj iznosi zaključke koji kažu da bi mnogi vjernici ideju o izvanzemaljskom životu prihvatili bez većih problema.

Prema njemu, ateisti obično precjenjuju izazove koje bi takvo otkriće stavilo pred vjerske skupine. S njime su se složili i rabin, imam i još jedan anglikanski svećenik, koji su za Times potvrdili da židovska, kršćanska i islamska doktrina ne bi imale problem s otkrićem izvanzemaljskog života, niti bi se trebale posebno tome prilagođavati.

Osim što je imala radnu skupinu, NASA je nedavno objavila i ljestvicu od sedam razina, čija je svrha staviti u širi kontekst otkrića povezana s mogućnošću izvanzemaljskog života – također kako bi se javnost lakše orijentirala i snašla u potrazi za živim bićima u svemiru.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.