Dolazak partizanke Vjere Andrijić na inauguraciju predsjednika Zorana Milanovića na dnevni red vratila je neriješena pitanja iz prošlosti. Posebno je zazvonila njena nedavna izjava o proboju partizana u Široki Brijeg poznatom po slučaju 12 ubijenih franjevaca. Širokobriješki fratri samo su neki od ubijenih katoličkih klerikalaca. Partizani su ih u Jugoslaviji ubili na stotine.
“Borba je bila, nismo imali borbu s ničim nego s crkvom i dokle god crkva nije pala, dok popovi nisu prestali iz crkve pucati, Široki Brijeg nije pao, bila je noć. To sam ja svojim očima vidjela”, rekla je Vjera Andrijić za Vida TV Milorada Pupovca.
Koliko je hrvatskog katoličkog klera ubijeno u ratu i poraću?
I to je istina. Komunistički režim najvećim neprijateljem smatrao je Katoličku crkvu. Zato su ih jednostavno, bez suđenja, dali ubijati. Neke su “samo” streljali, a nekima je prethodilo strašno mučenje. Iako ne postoje točne brojke, dostupni podaci se prilično poklapaju.
Možda će vas zanimati
Povjesničar Hrvoje Mandić: Fratri na Širokom nisu pucali, a likvidaciju je naredio sam Tito
Mandić: Likvidacije je naredio Josip Broz Tito. Angažirao je OZN-u i KNOJ. Te dvije postrojbe bile su mač u rukama partije, a obučavane su od strane ruskog NKVD-a.
Prema “Hrvatskom martirologiju XX stoljeća” kojeg je uredio i izdao don Anto Baković nakon godina skupljanja i provjera informacija partizani su ubili ukupno 515 pripadnika hrvatskog katoličkog klera. Baković navodi da su partizani do 9. svibnja 1944. ubili 240 pripadnika katoličkog klera. Potom navodi da su OZNA, UDBA i Komunistička partija nakon 9. svibnja 1945., dakle u poratnom mirnom razdoblju, ubili 263 hrvatskog katoličkog klera dok je JNA na odsluženju vojnog roka ubila njih 12.
>Koliko je ljudi ubio komunizam?
U djelu “Komunistički progoni Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini 1945.-1990.” povjesničara Ivice Lučića navode se slične brojke. Tako navodi da je su partizani tijekom Drugoga svjetskog rata ubili 314 katoličkih svećenika, a poslije rata, po nalogu vrha, Komunističke partije Jugoslavije, 118 crkvenih osoba. Potom navodi da su na “križnom putu stradale 64 crkvene osobe, a na odsluženju redovnog vojnog roka u JNA ubijeno je 15 katoličkih bogoslova. Partija je, dakle, odgovorna za smrt 511 osoba iz struktura Katoličke crkve, navodi Lučić.
Hrvatski katolički biskupu su 20. rujna 1945. objavili okružnicu pod nazivom “Pastirsko pismo o nasiljima komunističke vlasti”. U tom pismu navode se komunistički zločini te upozoravaju da je 501 svećenik ubijen, nestao ili je i dalje u logoru.
Možda će vas zanimati
Fra Miljenko Stojić o partizanki koja se hvali pokoljem na Širokom: Jasno što bi trebalo činiti, treba ju ispitati
Fra Miljenko Stojić: Dotična osoba onim svojim izjavama je došla do toga da bi je trebalo pozvati i ispitati koliko je se sudjelovala u tome zločinu
Postoci ubijenih od 18 posto do 70 posto
Lučić iznosi detaljniju statistiku. Tako navodi da su najbrojnija stradanja svećenika bila u Bosni i Hercegovini. U BiH je ubijeno 136 svećenika, 39 bogoslova i sjemeništaraca, 4 redovnika laika, a 5 svećenika umrlo je u zatvoru.
U Zagrebačkoj nadbiskupiji ubijeno je 60 svećenika i 4 bogoslova, 6 svećenika umrlo je u zatvoru, a trojica su umrla od posljedica zatvorske torture. Ukupno je stradalo oko 18 % svećenstva Zagrebačke nadbiskupije.
U Banjalučkoj biskupiji ubijeno je 11 svećenika i 5 bogoslova, 2 svećenika umrla su u zatvoru, što je bilo oko 73 % svećenstva. U Mostarskoduvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji ubijeno je 12 svećenika i 2 bogoslova, a 1 svećenik umro je u zatvoru. Stradalo je oko 70 % svećenstva.
Možda će vas zanimati
Kako je izgledao progon Katoličke Crkve i vjernika u komunističkoj Hrvatskoj?
Kako je izgledao progon Katoličke Crkve u komunističkoj Hrvatskoj? Što su sve katolici trpjeli od strane komunističkog režima? Kako su bili tretirani vjeronauk i katolički obredi u javnom prostoru?
U franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj ubijeno je 37 svećenika, 9 bogoslova, 6 sjemeništaraca i 1 laik, 1 svećenik umro je u zatvoru. Stradalo je oko 37 % redovnika. U Hercegovačkoj provinciji ubijeno je 55 svećenika, 7 bogoslova i tri laika. Stradalo je oko 43 % svećenstva. U Hrvatskoj franjevačkoj provinciji Sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu pobijeno je 12 svećenika i 2 laika, što je bilo oko 12 % redovnika.
Kako je bilo u drugim državama?
I u drugim većim komunističkim zemljama bilo je progona i ubijanja klera. No, te su brojke znatno manje od onih u Hrvatskoj i BiH.
Don Anto Baković tako navodi da je u Njemačkoj u poslijeratnom razdoblju prema istraživanju njemačkog autora prof. dr. Helmuta Molla 110 crkvenih mučenika.
Broj crkvenih mučenika u Sloveniji iznosi 220 u što su uključeni i mučenici iz doba Drugog svjetskog rata, kao i mučenici iz doba komunizma – kako navodi Antun Pust u Palmama mučeništva (1995.).
>Kako o svirepom partizanskom zločinu nad hercegovačkim fratrima izvještava HRT?
U Poljskoj u razdoblju od 1944 – 1989. ubijeno je 187 katoličkih svećenika. U Albaniji je u razdoblju komunizma (kao u najateističkijoj državi) pod režimom Envera Hodže stradalo je ukupno 67 crkvenih osoba (biskupa i svećenika).
U Slovačkoj u razdoblju komunizma stradalo je 14 crkvenih osoba (jedan grkokatolički biskup koji je proglašen blaženim, tri časne sestre u zatvoru, deset ubijenih svećenika), dok je u Crkva Češkoj imala oko 20 mučenika.
U Mađarskoj ubijeno je do 10 svećenika, ali je njih oko 1.500 bilo osuđeno na zatvore i logore.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.