Nova izdanja Matice hrvatske na Interliberu

interliberu
Foto: fah

Matica hrvatska i ove godine sudjeluje na Međunarodnom sajmu knjige Interliber čije će se 44. izdanje održati od 8. do 13. studenoga na Zagrebačkom velesajmu. U 5. paviljonu (štand 5b) posjetitelje će dočekati najbolji izbor Matičinih knjiga, vrhunskog štiva koje zaslužuje mjesto u svakom domu. U četvrtak, 10. studenoga od 18 sati planirano je druženje s Matičinim autorima, urednicima i prevoditeljima: Nives Opačić, Pavao Pavličić, Stjepan Damjanović, Dubravko Jelačić Bužimski, Stipe Kutleša, Mate Maras, Dino Milinović i drugima, priopćeno je iz Matice hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među brojnim naslovima koji zaslužuju pozornost, izdvojili su novu knjigu Viktora Žmegača, Vrhunski europski romani, u kojoj Žmegač donosi svoj izbor ponajboljih romana u povijesti svjetske književnosti. Uz odabir kanonskih djela, kao što su nezaobilazni Bistri vitez Don Quijote od Manche, Robinson Crusoe ili Madame Bovary, akademik Žmegač izdvaja i nezasluženo manje poznate klasike poput Goetheovih Srodnih duša i Balzacove Tridesetgodišnje žene, te nekoliko relativno suvremenih, a vrlo utjecajnih ostvarenja kakva su Rilkeovi Zapisi Maltea Lauridsa Briggea i Grassov Limeni bubanj, da bi svoj izbor dovršio poticajnim čitanjem romana Karta i teritorij Michela Houellebecqa.

Od novih izdanja za ovogodišnji Interliber izdvojeno je nekoliko naslova.

Ivo Brešan: Izabrana djela: Kratke proze

U treći svezak Izabranih djela Ive Brešana uvrštene su autorove kratke proze objavljene u dvjema knjigama: Pukotine & druge priče (2000) i Mrtvima ništa ne treba (2014). Obje su nastajale paralelno s romanima, objavljenim u prethodnom svesku, a prema mišljenju priređivača Vinka Brešića, „u neku ruku i kao skice za moguće romane“, ali su iz raznih razloga ostale na razini opsežnijih pripovijedaka. Brešanove priče imale su, jednako poput ranije drama i romana, dobar odjek u kritici i čitateljskoj publici. Manje je poznato da se u Brešanovu opusu nalazi i nekoliko eseja te autobiografsko-memoarskih priloga. Vinko Brešić u ovaj je svezak uvrstio autorov važan autopoetički tekst „Osnovna načela moga kazališnog sustava“ (1996), memoarski prilog „Moji ‘slučajevi’“ (1992), zapis „Autobiografija“ (1997) te jedan intervju iz 2000. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Agrippa d’Aubigné: Tragičari

Théodore Agrippa d’Aubigné (1552–1630) francuski je književnik, povjesničar i vojskovođa, autor religiozno-političkoga epa Tragičari (1616), koji se smatra remek-djelom francuskoga baroka. Opsežno djelo, pisano tijekom više od tri desetljeća, sastoji se od 9000 stihova, a pripovijeda o sukobima između katolika i protestanata za vrijeme vjerskih ratova u Francuskoj. Ep ima sedam dijelova i proslov, a u opisu događaja miješaju se uzvišeni i satirični registri. Mnogi dijelovi D’Aubignéova pjesmotvora imaju iznimnu poetičku snagu, a često preuzimaju rječnik i patos biblijskih stihova. Nakon objave, ep je pao u zaborav da bi tek romantičari otkrili njegovu snagu, ljepotu lirskih dionica te bogatstvo imaginativnih uzleta.

Dragutin Domjanić: Pjesme

Zbirka Pjesme posljednja je za života objavljena knjiga Dragutina Domjanića. Neobična je povijesna okolnost da je znameniti hrvatski pjesnik svoju posljednju knjigu pjesama tiskao samo tri mjeseca prije smrti, i to u Beogradu, na ćirilici, zbog čega je ova knjiga do danas ostala gotovo nepoznata hrvatskim književnim kritičarima. U Matičinu izdanju estetski vrhunci Domjanićeve štokavske poezije sada se po prvi put hrvatskoj javnosti predstavljaju transkribirani u latinično pismo, što otvara mogućnosti da ovi iznimni Domjanićevi stihovi steknu nove čitatelje.

Andrija Kačić Miošić: Izbor iz djela

Izbor iz djela Andrije Kačića Miošića sadrži 37 pjesama i 5 proznih tekstova iz Razgovora ugodnog (1759), nekoliko ulomaka iz Korabljice (1760) i XVI. poglavlje Kačićeva filozofskog djela Elementa peripatetica (1752). Tekstove je izabrao i predgovor napisao Stipe Botica. Razgovor ugodni naroda slovinskoga jedna je od najčitanijih i najizdavanijih knjiga hrvatske dopreporodne književnosti uopće te najraširenija knjiga u doba preporoda, kada hrvatski književni jezik dobiva svoje konačno obilježje upravo se oslanjajući i na Kačićevu pjesmaricu. U ovome izdanju sačuvane su posebnosti Kačićeva jezika te nisu provođena ujednačavanja na mjestima gdje bi ih se možda očekivalo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz nove naslove izdvajaju četvrto izdanje knjige Priče iz Vukovara, Siniše Glavaševića, dvadest i četiri kratke, lirske priče o Vukovaru, piščevu djetinjstvu, prijateljima, životu, ratu i svijetu što nas okružuje, jedina su književna ostavština Siniše Glavaševića (Vukovar, 1960 – Ovčara, 1991), legendarnoga ratnog izvjestitelja iz Vukovara. Zatim knjigu jezikoslovke Nives Opačić Završne riječi ipak, Ropotarnicu Pavla Pavličića, Prijelomna vremena, VII. svezak iz biblioteke Povijest Hrvata, nezaobilazni Hrvatski pravopis i druga vrijedna izdanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.