Obraćeni glumac režirao film ‘Roe v. Wade’ o zakonu koji je omogućio 60 milijuna pobačaja u SAD-u

nick loeb
Foto: Snimka zaslona

Američki redatelj, producent, glumac, poduzetnik i aktivist Nicholas Mears Loeb u suradnji s Cathy Allyn napisao je scenarij, režirao i producirao film »Roe protiv Wadea«. Scenarij je napisan prema stvarnim sudskim zapisima kako bi se podijelila istina o slučaju koji je omogućio više od 60 milijuna pobačaja na zahtjev u SAD-u, piše Glas Koncila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Novi prolife film ‘Roe v. Wade’ donosi nepoznate detalje o legalizaciji pobačaja u SAD-u

> Uz Dan života: Što je ‘Roe protiv Wadea’, presuda kojom je 1973. SAD ozakonio pobačaj?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Loeb glumi dr. Bernarda Nathansona, istaknutoga ginekologa za pobačaje, koji je u stvarnom životu napravio zaokret u karijeri i postao zagovornik prava na život. Osobna iskustva s pobačajima pomogla su mu oblikovati stajalište o toj temi.

Podržao je dvije partnerice u odluci da prekinu trudnoću. Danas žali za tim odlukama i sanja svoju nerođenu djecu.

»Mislim da je kriv nedostatak obrazovanja, ne mogu pomisliti da je itko toliko zao da misli da je u redu ubiti dijete. Filmom želimo pokazati da život započinje začećem i važan je jer ljudi vjeruju onomu što vide, a mi želimo promijeniti srca i umove«, istaknuo je redatelj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, film “Roe protiv Wade” suočavao se s cenzurom na društvenim mrežama od kad je započelo njegovo snimanje 2018. godine. Naime, Facebook je 2018. godine blokirao web stranicu GoFundMe na kojoj su producenti filma “Roe protiv Wade” prikupljali novčana sredstava za potrebe snimanja filma, a 2019. godine Facebook je odbio oglašavati film na svojoj platformi. Osim na Facebooku, i na You Tube kanalu filma producenti nisu mogli ostvarivati prihode u oglašavanju zbog “nevaljane aktivnosti” na njihovom AdSense računu za YouTube.

Jeste li znali da se sama Roe borila protiv presude donesene na temelju zahtjeva u njeno ime?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Detalji o samom procesu Roe protiv Wadea, koje možda niste znali, vrlo su zanimljivi.

Jane Roe, pravim imenom Norma McCorvick, iz Texasa, u čije je ime presuda donesena, ostala je trudna 1969. Prijatelji su je savjetovali da izjavi da je silovana, jer bi u tom slučaju mogla pobaciti. To nije prošlo jer nije bilo policijskog očevida, a ona se zatim obratila odvjetnicama koje su pokrenule proces protiv okružnog državnog tužitelja u Dallasu Henryja Wadea tvrdeći da je teksaški zakon o pobačaju protuustavan.

> Američki Vrhovni sud – zašto je toliko važan?

> SAD: Vrhovni sud dijelom prihvatio zakon koji nalaže da se treba pokapati ostatke nerođenog djeteta, hoće li donijeti odluku o ukidanju selektivnih pobačaja?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Budući da je proces trajao 3 godine, McCorvick ipak nije imala priliku pobaciti nego je rodila dijete. Godine 1995. McCorvey je izjavila da u vrijeme sudskog procesa nije bila dovoljno informirana o pojedinostima postupka od strane odvjetnika i da nije bila upućena što stvarno pobačaj jest, te da ne bi sudjelovala u tome, da je znala punu istinu.

McCorvick je rodila ukupno troje djece – i sve do svoje smrti 2017. borila se za poništenje presude donesene u njeno ime, ali protiv njene volje. Naime, odvjetnici su tražili nekog poput nje, maloljetnu beskućnicu i alkoholičarku u državi u kojoj je pobačaj ilegalan. Potpisala je papire za jednu pizzu i dvije pive, i nikad se nije pojavila na suđenju niti je uopće znala da se u njeno ime vodi proces. Kad se kasnije u životu oslobodila ovisnosti i zaposlila, shvatila je kakav je zakon donesene u njeno ime i borila se za njegovo poništenje do smrti.

Borba za preispitivanje presude Roe protiv Wade

Američka savezna država Južna Dakota 2015. usvojila su rezoluciju u kojoj se od Vrhovnog suda SAD-a traži preispitivanje odluke u slučaju “Roe v. Wade” kojom je 1973. godine ozakonjen abortus na zahtjev i postao sudski presedan kojim je uspostavljeno “pravo žena na pobačaj”.

U tekstu rezolucije stoji kako “Pravo i dužnost zaštite života ne može koegzistirati skupa s pravom i dužnosti da ga se uništi… a nekad davno naši su zakoni zahtijevali da se između života i smrti odabere život.”

> Institut priziva savjesti – pravo zajamčeno međunarodnim dokumentima i hrvatskim Ustavom

Rezolucija također spominje pogrešivost Vrhovnog suda i činjenicu da je do tada srušio “ni manje ni više nego 233“ svoje ranije odluke “jer su donesene na pogrešan način.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.