Danas obilježavamo Međunarodni dan života. To je dan u crkvenoj godini čije je osnivanje predložio papa Ivan Pavao II. u svojoj enciklici Evangelium Vitae iz 1995. godine kojom se naglašava vrijednost i potiče na zaštitu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti. Danas, kada su pobačaj i eutanazija legalni u tolikim zemljama, ponajprije u zemljama zapadne demokracije, obilježavanje ovog dana ima posebno značenje. U Hrvatskoj se ovaj dan, prema odluci Hrvatske biskupske konferencije, slavi prve nedjelje u veljači.
Prilikom Dana života vrijedi podsjetiti na proces u SAD-u kojim je 70-tih godina prošlog stoljeća legaliziran pobačaj. Vrhovni sud SAD- je 1973. donio do danas često kritiziranu presudu u procesu Roe protiv Wadea kojom je ozakonjen pobačaj na zahtjev. Iako u posljednje vrijeme mnoge američke savezne države donose zakone koji idu u smjeru zaštite nerođenog života, presuda iz 1973., koja je donesena na saveznoj razini, na Vrhovnom sudu SAD-a, predstavlja smetnju da se u potpunosti zaštiti nerođene.
Jeste li znali da se sama Roe borila protiv presude donesene na temelju zahtjeva u njeno ime?
A sam detalji o samom procesu Roe protiv Wadea, koje možda niste znali, vrlo su zanimljivi.
Jane Roe, pravim imenom Norma McCorvick, iz Texasa, u čije je ime presuda donesena, ostala je trudna 1969. Prijatelji su je savjetovali da izjavi da je silovana, jer bi u tom slučaju mogla pobaciti. To nije prošlo jer nije bilo policijskog očevida, a ona se zatim obratila odvjetnicama koje su pokrenule proces protiv okružnog državnog tužitelja u Dallasu Henryja Wadea tvrdeći da je teksaški zakon o pobačaju protuustavan.
> Američki Vrhovni sud – zašto je toliko važan?
> Burno u SAD-u uoči potvrde pro-life sutkinje Barrett, nekolicina uhićena
Budući da je proces trajao 3 godine, McCorvick ipak nije imala priliku pobaciti nego je rodila dijete. Godine 1995. McCorvey je izjavila da u vrijeme sudskog procesa nije bila dovoljno informirana o pojedinostima postupka od strane odvjetnika i da nije bila upućena što stvarno pobačaj jest, te da ne bi sudjelovala u tome, da je znala punu istinu.
McCorvick je rodila ukupno troje djece – i sve do svoje smrti 2017. borila se za poništenje presude donesene u njeno ime, ali protiv njene volje. Naime, odvjetnici su tražili nekog poput nje, maloljetnu beskućnicu i alkoholičarku u državi u kojoj je pobačaj ilegalan. Potpisala je papire za jednu pizzu i dvije pive, i nikad se nije pojavila na suđenju niti je uopće znala da se u njeno ime vodi proces. Kad se kasnije u životu oslobodila ovisnosti i zaposlila, shvatila je kakav je zakon donesene u njeno ime i borila se za njegovo poništenje do smrti.
Borba za preispitivanje presude Roe protiv Wade
Američka savezna država Južna Dakota 2015. usvojila su rezoluciju u kojoj se od Vrhovnog suda SAD-a traži preispitivanje odluke u slučaju “Roe v. Wade” kojom je 1973. godine ozakonjen abortus na zahtjev i postao sudski presedan kojim je uspostavljeno “pravo žena na pobačaj”.
U tekstu rezolucije stoji kako “Pravo i dužnost zaštite života ne može koegzistirati skupa s pravom i dužnosti da ga se uništi… a nekad davno naši su zakoni zahtijevali da se između života i smrti odabere život.”
> (VIDEO) Trump za novu sutkinju Vrhovnog suda nominirao katolkinju i majku sedmero djece
> Institut priziva savjesti – pravo zajamčeno međunarodnim dokumentima i hrvatskim Ustavom
> Tko je Amy Coney Barrett, Trumpova kandidatkinja za Vrhovni sud?
Rezolucija također spominje pogrešivost Vrhovnog suda i činjenicu da je do tada srušio “ni manje ni više nego 233“ svoje ranije odluke “jer su donesene na pogrešan način.”
Lani su Georgia, Mississippi, Kentucky i Ohio donijeli zakon kojim se zabranjuje pobačaj nakon što liječnik otkrije otkucaje srca, a Alabama kriminalizira sve pobačaje, osim kada je život majke ugrožen.
Kada je prije nekoliko mjeseci za sutkinju Vrhovnog suda nominirana sutkinja Amy Coney Barret, katolkinja i majka sedmero djece, zbog njezinih pro-life stavova došlo je do prosvjeda lijevo-liberalnih aktivista. Oni su se okupili ispred Senata na dan kada se ondje trebalo glasovati o njezinoj potvrdi. No, istovremeno, na ulicama su se okupili i brojne građanke i građani koji su došli podržati sutkinju Coney Barret.
Mnoštvo okupljenih žena je skandiralo “Žene za Amy” pokazujući ružičaste transparente na kojima je pisalo isto. “Roe v. Wade mora nestati, hej hej, ho, ho” skadirali su okupljeni referirajući se na fatalnu odluku Vrhovnog suda SAD-a iz 1973. Amy Coney Barret toga je dana i potvrđena za sutkinju Vrhovnog suda što daje dodatnu nadu da bi Vrhovni sud u budućnosti mogao poništiti tu presudu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
