Američki Senat potvrdio je Amy Coney Barrett za sutkinju Vrhovnoga suda. Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je potvrdu Amy Conney Barrett u Senatu za sutkinju Vrhovnog suda nazvao “važnim danom”, a agencije podsjećaju da će njezinim ulaskom na mjesto preminule liberalne sutkinje Ruth Bader Ginsburg konzervativna većina u najvišem američkom sudu imati nadmoćnu prednost 6:3.
“Moji Amerikanci, iako se suci ne biraju na izborima, ipak radimo za vas. Ustav uspostavlja vladavinu zakona i sudsku neovisnost koja je toliko bitna. Prisega koju sam položila znači kako ću svoj posao obavljati bez ikakvog straha i favoriziranja i da ću to činiti neovisno o politici i vlastitim preferencijama. Volim Ustav i demokratsku republiku koju on uspostavlja i posvetit ću se njegovom očuvanju. Hvala vam”, istaknula je Barrett.
> (FOTO, VIDEO) Senat potvrdio Trumpovu kandidatkinju Amy Coney Barrett za Vrhovni sud
> Nova sutkinja Vrhovnog suda SAD-a: ‘Radit ću neovisno o političkim preferencijama, čuvajući Ustav’
Američki Vrhovni sud (engl. Supreme Court of the United States) najviše je pravosudno tijelo u SAD-u, na čijem se čelu nalazi savezna sudska vlast u državi, zbog čega predstavlja jedno od tri najviša tijela vlasti u Sjedinjenim Državama. Ima devet sudaca s doživotnim mandatom, koje imenuje predsjednik SAD-a, a potvrđuje Senat.
Mnogo je važnija njegova ovlast da sve akte zakonodavne i izvršne vlasti proglašava protuustavnim i time ih stavlja izvan snage, zbog čega ima daleko veću važnost nego slične institucije u drugim državama.
Pobačaj, kontrola oružja, smrtna kazna i “istospolni brak” samo su neka od pitanja u kojima je Vrhovni sud konačni arbitar i kroz koji su lijevo-liberalne struje uvodile ono što je njima odgovaralo.
Kontrola nad kandidaturom za Vrhovni sud važno je pitanje za američko glasačko tijelo – 70 posto ispitanika u anketi CNN-a provedenoj 2016. reklo da je značajan čimbenik u njihovu glasovanju.
> Američki Vrhovni sud: za vjerske slobode, protiv obavezne kontracepcije, pobačaja i Obamacarea
> (VIDEO) Brett Kavanaugh – tko i zašto pokušava spriječiti njegovo imenovanje u Vrhovni sud SAD-a?
> Američki Senat potvrdio suca Vrhovnog suca Neila Gorsucha – evo tko je on!
Kandidat predsjednika Donalda Trumpa ponovno je 2017. doveo do prevage konzervativnih sudaca u 9-članom najvišem američkom sudu. Neil Gorsuch došao je na upražnjeno mjesto nakon smrti Antonina Scalie.
Godinu kasnije, Trump je u lipnju 2018. osigurao povijesnu šansu da američki Vrhovni sud odlučno zaokrene udesno nakon što je sudac Anthony Kennedy, jezičac na vagi između liberalnih i konzervativnih sudaca u tom sudu, objavio da odlazi u mirovinu.
Glas suca Kennedyja, koji je navodno bio na poziciji centra u sudu, dao mu je mjesto posebne važnosti među devet sudaca. Njegov je glas bio odlučujući u velikom broju povijesnih slučajeva, uključujući odluku suda 2015. o redefiniciji braka, kad je odluka donesena u omjeru 5:4.
Godinama je Kennedy ljutio konzervativce odlukama o protivljenju održavanja molitvi u školama i podržavanjem prava na pobačaj.
Njegov odlazak Trumpu je omogućio da izabere drugog po redu kandidata za Vrhovni sud nakon imenovanja Neila Gorsucha, konzervativnog intelektualca, protestanta, poznatog po podupiranju vjerskih sloboda.
Stvorena je i mogućnosti da se ponovi glasovanje u procesu “Planned Parenthood v. Casey” i “Roe v. Wade” kojim je američki Vrhovni sud 1973. godine presudio kako je “pravo na pobačaj ljudsko pravo”.
Trump je odavajući poštovanje Kennedyju, novinarima rekao kako želi izabrati suca koji će služiti “40 do 45 godina”.
Brett Kavanaugh, vjernik, predani katolik, zamijenio je razmjerno liberalnog suca Anthonyja Kennedyja, kojeg je imenovao konzervativni predsjednik Ronald Reagan 1987. “Liberali” su željeli pod svaku cijenu spriječiti njegov izbor iz straha da bi moglo doći do revizije slučajeva poput “Roe v. Wade” o legalizaciji pobačaja – i služili su se svim sredstvima kako bi spriječili to imenovanje.
Trenutno je u Vrhovnom sudu devet sudaca: glavni sudac John Roberts i osam izvanrednih sudaca
1. John G. Roberts, Jr., glavni sudac, obnaša dužnost od 2005., imenovao ga je George W. Bush
2. Clarence Thomas, obnaša dužnost od 1991., imenovao ga je George H. W. Bush
3. Stephen G. Breyer, obnaša dužnosti od 1994., imenovao ga je Bill Clinton
4. Samuel A. Alito, Jr., obnaša dužnosti od 2006., imenovao ga je George W. Bush
5. Sonia Sotomayor, obnaša dužnosti od 2009., imenovao ju je Barack Obama
6. Elena Kagan, obnaša dužnosti od 2010., imenovao ju je Barack Obama
7. Neil M. Gorsuch, obnaša dužnosti od 2017., imenovao ga je Donald Trump
8. Brett M. Kavanaugh, obnaša dužnosti od 2018., imenovao ga je Donald Trump
9. Amy Coney Barrett, obnaša dužnosti od 2020., imenovao ju je Donald Trump
Prisjetimo se nekih od odluka Vrhovnog suda:
Kontroverzni Obamacare
Godine 2014. američki Vrhovni sud presudio je da je kršćanska tvrtka Hobby Lobby ne mora poštivati odredbu Obamine zdravstvene reforme – Obamacarea, koja zahtijeva da tvrtke u sklopu zdravstvenog osiguranja svojim zaposlenicima plate i kontracepciju i tablete koje izazivaju pobačaj.
“Nedvojbeno, vjerska sloboda temeljno je ljudsko pravo. Kad je riječ o pitanjima vjere u našoj zemlji, očekujemo dvije stvari od naše Vlade: toleranciju i jednakopravnost. Obvezna kontracepcija nikada nije bila blizu ispunjavanju tih očekivanja. Amerikanci su bili prisiljeni da krše svoja vjerska uvjerenja pod prijetnjom razornih kazni.” Sud je utvrdio da se radi o Ustavom zajamčenim pravima poduzetnika da vode svoje obiteljske tvrtke, bez kršenja svojih duboko usađenih vjerskih uvjerenja.
Vrhovni sudac, Samuel Alito predajući odluku Vrhovnog suda, rekao je da: “Vlada ne može zahtijevati od korporacija kojima su vlasnici religiozni da osiguraju kontracepciju.”
Presuda o tzv. ‘istospolnom braku’ 5:4
Nakon podnesene četiri žalbe istospolnih parova koji su tražili da im se omogući stupanje u brak ili da im se brak prizna, iz Ohija, Michigana, Tennesseeja i Kentuckyja, saveznih država koje ne dopuštaju “istospolni brak” u lipnju 2015. Vrhovni sud donio je odluku kojom je “istospolni brak” proglašen ustavnim pravom – koje navodno jamči 14. amandman američkog Ustava iz 1868. godine.
Presudio je kako su zabrane “istospolnog braka” u ustavima i zakonima saveznih država protivne Ustavu SAD-a, čime SAD uvodi novo ljudsko pravo, a zagovornicima prava LGBT osoba sud je omogućio pobjedu koja je sve do nedavno smatrana nezamislivom.
Pet sudaca glasovalo je za ovu odluku, četiri je bilo protiv. Sudac Anthony Kennedy napisao je mišljenje umjesto svih drugih liberalnih sudaca, dok je svaki od konzervativnih sudaca svoje protivno mišljenje napisao samostalno. Radi se dakle o presudi u postupku Obergefell v. Hodges, a isti je sudac Kennedy bio autor dviju prijašnjih sudskih odluka kojima se širom otvorilo vrata redefiniciji braka u SAD-u – postupku Lawrence v. Texas i SAD v. Windsor.
ro
Najveći podstrek ovoj odluci dao je američki predsjednik Barack Obama koji je u svojoj drugoj predsjedničkoj kampanji snažno podržao tzv. “istospolni brak” mjesecima prije negoli je ponovno izabran na svoju dužnost 2012. godine.
Tadašnji sudac Vrhovnog suda Antonin Scalia, veliki zagovaratelj zaštite braka kao zajednice žene i muškarca te života od njegova začeća do prirodne smrti, u svojem je mišljenju odluku Vrhovnog suda ocijenio kao veliku prijetnju američkoj demokraciji i sudski puč.
“Sama srž današnje odluke za mene nije od velikog osobnog značaja“, napisao je Scalia, “ali ono što je zaista zaprepašćujuće je oholost onih sudaca koji su danas izveli sudski puč“. “Ovakva praksa revizije američkog Ustava od strane odbora sastavljenog od devet ljudi koje nije birao narod na izborima uvijek je, kao i danas, popraćena oduševljenim riječima hvale za slobodu, dok istovremeno taj odbor narodu SAD-a oduzima njegove najveće i najvažnije slobode koje su zapisane u Deklaraciji o neovisnosti i izborene tijekom revolucije 1776. godine. Radi se o slobodi i pravu po kojem vlast pripada narodu“, istaknuo je Scalia.
Glavni sudac John Roberts u svom je mišljenju tada napisao kako ova odluka “nema nikakve veze s Ustavom“. “Ako ste jedan od mnogih Amerikanaca, nebitno koje seksualne orijentacije, koji podržava pravo na “istospolni brak”, svakako možete proslaviti današnju odluku suda. Proslavite ostvarenje vašeg željenog cilja“, napisao je sudac Roberts. “Proslavite priliku za novi oblik izražavanja predanosti partneru. Slavite dostupnost novih materijalnih pogodnosti za istospolne parove. Samo nemojte danas slaviti američki Ustav. Jer Ustav s ovim nema nikakve veze“.
Time je sudac Roberts jasno dao do znanja da većinska odluka liberalnih sudaca nema nikakve utemeljenosti u američkom Ustavu.
“Roe protiv Wadea” – presuda kojom je 1973. ozakonjen abortus
Američka savezna država Južna Dakota 2015. usvojila su rezoluciju u kojoj se od Vrhovnog suda SAD-a traži preispitivanje odluke u slučaju “Roe v. Wade” kojom je 1973. godine ozakonjen abortus na zahtjev i postao sudski presedan kojim je uspostavljeno “pravo žena na pobačaj”.
U tekstu rezolucije stoji kako “Pravo i dužnost zaštite života ne može koegzistirati skupa s pravom i dužnosti da ga se uništi… a nekad davno naši su zakoni zahtijevali da se između života i smrti odabere život.”
Rezolucija također spominje pogrešivost Vrhovnog suda i činjenicu da je do tada srušio “ni manje ni više nego 233“ svoje ranije odluke “jer su donesene na pogrešan način.”
Lani su Georgia, Mississippi, Kentucky i Ohio donijeli zakon kojim se zabranjuje pobačaj nakon što liječnik otkrije otkucaje srca, a Alabama kriminalizira sve pobačaje, osim kada je život majke ugrožen.
Inače, gospođa pod pseudonimom “Jane Roe“, pravim imenom Norma McCorvick, u čije je ime presuda donesena – a koja nikad nije obavila pobačaj, rodila je troje djece – i sve do svoje smrti 2017. borila se za poništenje presude donesene u njeno ime, ali protiv njene volje. Naime, odvjetnici su tražili nekog poput nje, maloljetnu beskućnicu i alkoholičarku u državi u kojoj je pobačaj ilegalan. Potpisala je papire za jednu pizzu i dvije pive, i nikad se nije pojavila na suđenju niti je uopće znala da se u njeno ime vodi proces. Kad se kasnije u životu oslobodila ovisnosti i zaposlila, shvatila je kakav je zakon donesene u njeno ime i borila se za njegovo poništenje do smrti.
Od 1973. godine više od 60 milijuna nerođene djece zakonski je pobačeno u Americi, od čega oko trećine afroameričkih beba (pobačaj je u SAD tri puta češći kod crnih nego kod bijelih žena).
Legalizirani prekid života 60 milijuna djece od slučaja Roe v. Wade do danas je i te kako osiromašilo američko gospodarstvo.
“Kad bi samo jedna trećina onih koji su napravili pobačaj bila na raspolaganju za započinjanje rada na njihov 18. rođendan, kolaps socijalne sigurnosti i mirovinskog sustava bio bi odgođen za sljedećih nekoliko desetljeća”, upozorio je 1998. ekonomist Larry Burkett.
U SAD će 2030. godine omjer radnika i korisnika socijalne pomoći biti samo 2 naprema 1, prema projekciji Odbora za socijalnu sigurnost prije koronakrize.
Brett Kavanaugh, kao kandidat predsjednika Donalda Trumpa za suca Vrhovnog suda, istaknuo je važnost neovisnosti pravosuđa te je kazao kako je sudska presuda iz 1973. Roe v. Wade o legalizaciji abortusa važni zakonski presedan koji je kasnije više puta potvrđen. Međutim, dodao je kako je također važan čimbenik činjenica da je sudska presuda Planned Parenthood v. Casey reafirmirala Roe v. Wade, stoga je dokazano kako se može imati presedan na presedan.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
