Uz biste Lavoslava Ružičke, Josipa Jurja Strossmayera i Vladimira Preloga, u sklopu Rondela velikana u osječkoj baroknoj jezgri Tvrđi u subotu je otkrivena bista Mije Kišpatića, hrvatskog prirodoslovca i akademika te nekadašnjeg učenika osječke 3. Gimnazije.
Bista je otkrivena u okviru Dana Matice hrvatske (MH), a inicijatori su bili osječki Zmajski stol Družbe „Braća hrvatskog zmaja“, osječki ogranak MH te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), Osječko-baranjska županija i grad Osijek.
Prije otkrivanja biste u Rektoratu osječkog Sveučilišta održan je znanstveni skup na kojemu je predstavljen rad Mije Kišpatića.
Govoreći o Kišpatiću, predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić je rekao kako je otkrivanje biste „hvale vrijedna inicijativa da se osobama koje su u znanosti postigle ne samo uspjehe u domaćim okvirima nego su postigli uspjehe svjetskoga značaja oda počast”.
Kišpatić je 43 godine bio član HAZU-a i jako je puno učinio ne samo u svom užem području rada mineralogiji, nego je bio i opći prirodoslovac i važan za popularizaciju prirodoslovlja, istaknuo je Kusić.
„On je bio prvi hrvatski prirodoslovac koji je doktorirao na Zagrebačkom sveučilištu. Djelovao je i kao gimnazijski profesor a kasnije na fakultetu, bavio se i seizmologijom, biologijom i fizikom, dakle bio je erudita prirodoslovac i meni je drago da Osijek i Slavonija prepoznaju svoje značajne ljude iz prošlosti koji su često zanemarivani. To je važna poruka i za budućnost“, rekao je Kusić.
Predsjednik osječkog ogranka Matice hrvatske Ivica Završki je rekao kako je dodavanje četvrte biste Rondelu velikana “početak priče” o Aleji osječkih velikana. „Ona bi trebala u budućnosti nastavljati s obje strane Rondela i u njoj bi se nalazile biste zaslužnih Osječana, onih kojih više nema i živućih i onih koji će u budućnosti nečime zadužiti Osijek“, rekao je Završki.
Pročelnik osječkog Zmajskog stola Družbe „Braća hrvatskog zmaja“ Antun Tucak najavio je kako je u planu i projekt „Soba nobelovaca“ koje će se nalaziti u Trećoj gimnaziji.
Znanstvenom skupu u Rektoratu, među ostalima, nazočili su đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić i nadbiskup đakovačko-osječki u miru Marin Srakić.