Otvorena izložba “Normandija/Rađanje impresionizma”

Izložba “Normandija/Rađanje Impresionizma”, s devedeset radova umjetnika Normandije koji su na neki način povezani uz tu francusku regiju i čiji se radovi nastali u njoj smatraju začetcima novog poglavlja u povijesti umjetnosti, otvorena je večeras u Galeriji Klovićevi dvori.

Ravnateljica Klovićevih dvora Marina Viculin rekla je da izložba pokazuje da je slikarstvo impresionizma ne samo lijepo, nego i da je iz njega izraslo ono što je kasnije nazvano modernim, suvremenim slikarstvom, slikarstvom druge polovice 20. stoljeća.

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, koja je otvorila izložbu, rekla je da izložba pokazuje rađanje impresionizma te da “sliku ne čini veličina njezinog okvira već ono što u slici jest i ono što vidimo”.

“Zbirka nam pokazuje da je impresionizam rođen početkom 19. stoljeća”, rekao je direktor zbirke i kustos izložbe Alain Tapie. Slike u sklopu ove izložbe, dodao je, nisu one koje se viđaju u velikim salonima ili velikim galerijama ili kod velikih trgovaca umjetninama, već se radi o slikama koje su slikari slikali za sebe, za zaljubljenike u umjetnost i za druge slikare.

Tijekom 19. stoljeća umjetnici su se sklanjali u Normandiju, bježeći pred industrijskim okolišem velikih gradova, kako bi se približili prirodi i uhvatili trenutak u vremenu i varijacije boja. Djela sa zagrebačke izložbe, posuđena iz zbirke “Slikati u Normandiji”, prikazuju svojevrsno putovanje kroz normandijski krajolik s obalom i kontinentalnim dijelom. Manje su fokusirana na spektakularne i razvikane prizore, a više na diskretan utjecaj meditativne prirode pejzaža.

Kako je direktor zbirke i kustos izložbe Alain Tapie objasnio, iako se obično smatra da su počeci impresionizma locirani bliže Parizu, Normandija je bila mjesto idealnih prirodnih uvjeta u kojemu su vlažna atmosfera i difuzno svjetlo ulazili u dijalog sa slikarstvom. Po njegovim riječima, tamošnji umjetnici željeli su ovjekovječiti tu percepciju prirode, oslikati vrijeme koje prolazi i pokret, bilo im je važnije naslikati kretanje zraka kroz drvo nego samo drvo, a kako nisu bili opterećeni imperativom prodaje i imovinom radili su slike maloga formata.

Jedna od takvih malih slika, “Farma Saint Simeon” Eugenea Boudina, izložena je kao jedina u prvoj izložbenoj prostoriji Klovićevih dvora i simbolozira cijelu izložbu, s obzirom da su upravo na toj farmi stvarali neki od najvećih umjetnika tog doba.

Izložba je podijeljena na četiri dijela, po regijama i umjetnicima koji su se tamo okupljali, počevši od Farme Saint Simeon. Slijedi “Radni život i praznici na moru”, koji prikazuje kontrast lokalnih ribara i turista, a treći je “Normandijski krajolik” s kontemplativnim prizorima omiljene turističke destinacije koje su bilježili slikari Isabey, Huet, Daubigny i Corot.

Posljednji dio izložbe nazvan je “Uz Seineu”, Le Bottin Daubigny je na svom brodu-atelieru prvi prepoznao intimnost mjesta kojima ta rijeka prolazi, a od 1865. su Renoir, Monet i Bazille odredili što će ona značiti slikarima.

U postavu se ističu i Monetova slika “Etretat” iz 1864. s prizorom stijene koja se nadvija nad morem, Renoirov “Zalazak sunca, pogled iz Guerneseyja” iz 1893., “Plaža u Normandiji” Jeana Baptistea Camillea Corota iz 1874. i “Most de Pierre Rouen” Charlesa Angranda iz 1881.

Zbirka “Slikati u Normandiji” već je izlagana u Francuskoj i izvan nje. U Zagrebu će biti do 4. siječnja, a početkom iduće godine, u nešto manjem obimu, odlazi u Narodnu galeriju u Ljubljani.