Pogledi iz Rusije Artura Bagdasarova

Čvrsto uz načelna stajališta. Tako bismo mogli sažeti temeljni dio nove knjige prof. dr. Artura Bagdasarova izišle u Rijeci u nakladničkoj kući Maveda. Riječ je o knjizi koja (opetovano) nije prošla sito sufinanciranja državnih ustanova, onako kako je prošla, primjerice, Snježana Kordić sa svojom knjigom u kojoj negira postojanje hrvatskoga jezika.

Zvuči gotovo nevjerojatno, ali knjiga uglednoga kroatista izišla je uz potporu hrvatskoga izvandomovinstva i uz pripomoć Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Strukturu knjige čine dva ciklusa. Prvi je posvećen hrvatskim jezikoslovnim temama i dilemama i pršti aktualitetom. U drugom dijelu autor se bavi armenskim kulturološkim temama, koje nastoji približiti hrvatskom čitatelju. Armenskim? Da, autor je, naime, Armenac. Stoga je izabrani nadnevak izlaska pun pogodak nakladnika – knjiga je izišla u osvit blagdana sv. Vlaha (Blaža), globalno najpoznatijega Armenca.

Hrvatsku stručnu javnost najviše će zanimati prvo poglavlje pod naslovom Iz pera ruskoga kroatiste. U njemu Bagdasarov donosi stručne članke prethodno objavljene u Hrvatskoj, intervjue i kratke osvrte razasute po tiskovinama i internetskim portalima. Autor u prvom dijelu piše o Danima hrvatskoga jezika, potrebi poštivanja jezične baštine, prijevodima vojnih i crkvenih naziva, srpsko-hrvatskom jezičnom nadomjestku, partijskoj lingvistici, zbrajanju krušaka i jabuka, hrvatskoj jezičnoj politici, pravopisnom neredu, zakonu o hrvatskom jeziku, pravopisnom konsenzusu, pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, o pravopisnoj raspravi i samovoljnim zahvatima u jezik.

Drugi dio knjige objavljen je pod naslovom Armenske skice. Radi se doista o skicoznim člancima, pisanim popularno-informativnim stilom, bilo da je riječ o važnim osobama armenske povijesti ili o kulturnim i vjerskim spomenicima ili pak o povijesnim i kršćanskim svezama Hrvata i Armenaca.

Na kraju knjige nailazimo i na jedan zanimljiv dodatak. Autor se potrudio prevesti znamenitu Molitvu optinskih otaca na hrvatski standardni jezik, objavio ju je zajedno s prijevodima Molitve više hrvatskih autora na čakavski i kajkavski dijalekt.

Bagdasarov stručnoj javnosti nije nepoznat. Dobitnik je godišnje nagrade INE za promicanje hrvatske kulture u svijetu (2009.), ponajviše zbog afirmacije kroatistike i hrvatskoga jezika u Rusiji. Surađuje u više hrvatskih časopisa, tjednika i portala. Rođen je u Azerbajdžanu (Baku, 1958.). Živi u Moskvi gdje na više fakulteta predaje hrvatski jezik i sociolingvistiku. Bagdasarov je jedan od rijetkih inozemnih kroatista koji kontinuirano pišu (i objavljuju) na hrvatskom jeziku.

Iz opsežne bibliografije izdvajamo najvažnija izdanja: Rusko-hrvatsko-srpski/hrvatsko-srpsko-ruski rječnik razlika (1998.), Hrvatsko-ruski rječnik (1999., 2003., 2007.), Hrvatski razgovornik (2006.), Hrvatska slovnica (2006.), Hrvatski književni jezik druge polovice 20. stoljeća (2004.), Kratki gramatički vodič (2006.), Hrvatski književni jezik i njegove norme (2010.), Hrvatski jezik (2011.), Elementarna gramatika hrvatskoga jezika (2012.) i Hrvatsko-ruski rječnik (2013.).
Knjizi Pogled iz Rusije (191 str.), nažalost, kronično nedostaju urednički zahvati kao i ozbiljniji pristup grafičkom uređenju. Nedostatke odlično nadomješta aktualan i zanimljiv sadržaj pristupačan ne samo stručnoj javnosti.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: Nenad Piskač